Monitor.co.me

ZNACI PREPOZNAVANJA

Crnogorski zid

E-mail Ispis PDF

Maj je mjesec posljednjih priprema za još jednu turističku sezonu. Mjesec kada se, uvijek tako izgleda, poslije duge zime zatvorenosti, otvaraju nove mogućnosti. Ali maj je i mjesec tužnih događaja iz prošlosti. Mjesec kada se navršava još jedna godišnjica od deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore. Zločin deportacije bosanskih izbjeglica nije zločin pojedinaca ili neke grupe koja se otrgla kontroli sistema. To je bio državni zločin, proistekao iz tadašnje vladajuće ideologije. Taj zločin nije bio eksces, nego logičan ishod tadašnje crnogorske politike. Atmosferu i ostale, mnogo konkretnije pretpostavke za taj, i sve druge zločine Miloševićeve države u kojoj je Crna Gora bila pouzdan partner, dakle saučesnik, kreirali su i građani koji su glasovima učvrstili i održavali stroj koji je, prije nego je razmontiran i završio na otpadu istorije u Hagu, zapalio cijelu jednu bivšu veliku državu i milione ljudi ubio ili prognao. Energija i upornost koju dio Crne Gore ulože u negiranje Miloševićeve odgovornosti dio je raspalog mehanizma koji je trebao da pruži zaštitu od pitanja vlastite odgovornosti. Drugi dio smatra da Milošević jeste bio odgovoran, a nezgodna pitanja o vlastitoj podršci Miloševiću pravda ,,zabludama", ,,naivnošću" i, ponekad, ,,pragmatičnošću". Treći, najmanji dio crnogorske javnosti zahtijeva istinu i takozvano suočavanje sa prošlošću. U ime te Crne Gore, sa konferencije za medije koju su, obilježavajući godišnjicu deportacije, organizovali Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava, ponovljen je zahtjev državi da se proglasi dan sjećanja na zločin koji je počinila država Crna Gora. I da se sagradi spomen obilježje. Kakvi su izgledi da se to doista i desi? U srži crnogorskog spora o prošlosti nisu takozvane istorijske činjenice, nego njihovo tumačenje. A to tumačenje je uvijek stvar volje političke većine, koja postavlja ideološku optiku kroz koju se prošlost ima posmatrati. Pogledajmo kakav stav o tim vremenima imaju političke partije u današnjoj Crnoj Gori. Vladajuća koalicija nudi vladajuću istinu: činjene su greške, za koje se Crna Gora susjedima i žrtvama ispričava, ali... Ključ je u tom ,,ali" - to su bile takozvane ,,greške mudrosti", nužne, taktičke greške koje su vodile u strateški ispravnom pravcu. Te su greške bile ustupci koji su učinjeni da bi, onda kada je to postalo ,,moguće", Crna Gora napravila otklon od Miloševića i krenula put nezavisnosti. Sa druge strane, dobre tri četvrtine opozicije crnogorsku politiku prve politike devedesetih ne smatra nikakvom greškom, nego jedinom ispravnom: po njima, greška je učinjena onda kada je napravljen otklon od Miloševića, i ta je greška dovela do ,,nacionalne katastrofe" - crnogorske nezavisnosti. Tumačenje zajedničkog nasljeđa devedesetih prostor je neobjavljenog ali čvrstog savezništva između crnogorske vlasti i najvećeg dijela opozicije. Kakvi su onda izgledi da neka druga istina, ona koju nude PZP, dio nevladinog sektora i očito neučinkovitih opinion-makera probije taj politički crnogorski zid?

Kada se govori o mogućnostima takozvanog ,,suočavanja sa prošlošću" i, uopšte, političkih promjena u Crnoj Gori, naročita je vrsta sljepila ignorisanje činjenice da iz savezništva sa Miloševićem i plamena devedesetih nije nastala samo vladajuća većina, nego i gotovo sva crnogorska opozicija, pri čemu se opozicija nije udostojila ni akta barem formalnog napuštanja nasljeđa propalog Vožda. Toj priči, od parlamentarnih stranaka (ovdje izuzimamo stranke manjinskih naroda) ne pripadaju samo SDP i PZP - kao mali utezi pravilno raspoređeni: jedni na kantaru vlasti, jedni na kantaru opozicije. Kao što je SDP nemoćan transformisati, ali i abolirati vlast, tako je i PZP nemoćan transformisati, ali i abolirati opoziciju.

Ta činjenica bitno ograničava mogućnost promjena u crnogorskom društvu, koje prosto treba nove ljude i nove ideje. Nešto što će razbiti beskrajno kretanje ukrug, na koje je ovo društvo dobrovoljno pristalo neprekidnim biranjem linije manjeg otpora.


Andrej NIKOLAIDIS

 

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1388. petak 26. maj 2017. godine   opet oni:OSTARA SE, DOBRA SE NE VIĐE (Zoran Ra...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1387

Broj 1387. petak 19. maj 2017. godine   Katnićeva: Pranje režima i pranje paraPRV...

 

Monitor broj 1386

Broj 1386. petak 12. maj 2017. godine Poslije izbora u Herceg Novom:BOKA KONTA DPS...