Monitor.co.me

Bukovina na meniju

E-mail Ispis PDF
Vlada Duška Markovića odlučila je, na sjednici održanoj prošlog četvrtka, da u naredne dvije i po godine zabrani izvoz oblovine i ćepanica posječenih u državnim šumama. To je, objasniše, „sistemski odgovor" na uočenu pojavu (granični prelazi ka Kosovu i Albaniji bili su od sredine prošle godine „zatrpani" kamionima natovarenim drvetom za ogrijev) koja je „proizvodila ekonomske i socijalne probleme u Crnoj Gori".

Ekonomske: pošto su ionako skromni domaći kapaciteti za preradu drveta ostali bez sirovine, nakon što su koncesionari utvrdili da istočni susjedi posječenu bukovinu plaćaju bolje. I socijalne – kad je nestašica ogrijeva dovela do skoka cijena, pa se sirotinja sa sjevera zemlje našla na još većim mukama. Em gladna, em promrzla.

Kako ono kažu: svak' se o svom jadu zabavio. Dok se vlast bavila bukovinom, svijet se u čudu našao zbog govedine i piletine iz Brazila. Kina i Čile su zabranili, a EU ograničila uvoz iz Brazila, odakle je na njihova tržišta godišnje stizalo meso vrijedno 12 milijardi dolara (približno dva BDP Crne Gore).

Sve to je bila posljedica otkrića da su brojne brazilske kompanije godinama podmićivale inspektore i političare kako bi nesmetano izvozili nekvalitetno, bajato pa i pokvareno meso. Trulo. Brazilski policajci su sada otkrili kako su, „u pojedinim slučajevima korištene karcerogene tvari kako bi se prikrio miris pokvarenog mesa". Među optuženima za malverzacije nalaze se, kažu, i kompanija JBS, najveći svjetski izvoznik govedine te BRF, vodeći svjetski proizvođač mesa od peradi.

Makar jedna osoba u Crnoj Gori može da se pohvali kako je na sve ovo sumnjala i upozoravala godinama unazad. Mirjana Drašković, trenutno glavni veterinarski inspektor na godišnjem odmoru, duže od petnaest godina vodi don kihotovsku bitku sa uvoznicima (i njihovim skrivenim partnerima i zaštitnicima) mesa iz Brazila koje bi se, najblaže govoreći, moglo okarakterisati kao veoma sumnjivo dok bi oprezniji bez zazora govorili o izuzetno opasnoj hrani koja kod onih koji je konzumiraju može izazvati i najgore bolesti.

Dovoljno je prisjetiti se samo jedne epizode: Draškovićeva je, u ljeto 2008. godine otkrila – nakon niza podvala i peripetija – da je jedna ovdašnja firma, u jeku pandemije tzv. svinjskog gripa, uvezla 55 tona mesa iz epicentra epidemije u Brazilu. Uz dozvolu za uvoz, tadašnji direktor Veterinarske uprave Crne Gore naložio je uvoznicima da meso obavezno prepakuju prije nego ga stave u prodaju. ,,Po mom mišljenju ovo je urađeno da se potrošači dovedu u zabludu i da se pomogne uvozniku da prikrije zemlju porijekla", navela je Draškovićeva u prijavi predatoj kabinetu tadašnje vrhovne države tužiteljice Ranke Čarapić. A ona je ovu prijavu prećutala, baš kao što to rade i njeni nasljednici u Državnom tužilaštvu.

Zato su iz Ministarstva poljoprivrede Mirjanu Drašković (2008. godine) optužili da pričom o brazilskom mesu podriva turističku sezonu. Sada nas nadležni uvjeravaju kako je kod nas, za razliku od pomenute EU, Kine i drugih koji brinu o zdravlju svojih građana, sve u najboljem redu. Na našem tržistu nema pokvarene govedine i živine iz brazilske mesne industrije, kazali su iz Uprave carina za Televiziju Crne Gore.

Dok naši ćute, region bruji o pokvarenom mesu koje je stizalo – ili i dalje stiže? - iz Brazila. ,,Dobra je ta stvar za državu jer meso kupuju penzioneri, siromašni dio stanovništva, od toga će oboliti, umiru i država ima manje socijalnih slučajeva i manje penzionera. Prema tome u interesu je države da to ne kontroliše", kazao je za televiziju N1 predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac. Valjda pretjeruje? Usorac se ne da: „Mi smo pojeli brod kengura umjesto janjetine - znači kod nas može sve".

I kod nas sve može. Ne znamo da li je neko jeo kengure, ali godinama od radnika ovdašnjih sušara slušamo o uvezenom mesu koje miševi neće da jedu. A ljudi, ko ljudi. Samo kad je jeftino.

Proljeće je. Dani sve topliji, gora lista a kvarljiva roba zukne. Između jeftinog, ali po zdravlje opasnog mesa i skupe, a dobre bukovine možda se – makar privremeno – najsigurnije opredijeliti za mladu koprivu. Dok se Markovićevi ne dosjete da i na nju naplate kakav porez. Ili da uvezu „bolju".


Zoran RADULOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1409. petak 20. oktobar 2017. godine 10 MILIONA, 10 GODINA KASNIJE:Osuđeni sa ...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1408

Broj 1408. petak 13. oktobar 2017. godine AUTOPUT, AVIONI I NAŠI MILIONI:Petljanje ...

 

Monitor broj 1407

Broj 1407. petak 6. oktobar 2017. godine UCG KAO DVORSKA ARENA:A sudija ćuti (Pred...