Monitor.co.me

TEŠKA MISIJA FEDERIKE MOGERINI NA ZAPADNOM BALKANU: Region izložen višeslojnim tenzijama

E-mail Ispis PDF
federika-mogerini„Više angažovanja EU na Zapadnom Balkanu" – jednoglasna je poruka šefova diplomatija država članica Evropske unije iz Brisela, upućena Sarajevu, Skoplju, Beogradu, Podgorici, Prištini i Tirani. Ministri su razgovarali na ovonedjeljnom Savjetu o Zapadnom Balkanu, pošto je tamo boravila potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogeriuni, koja je zadužena za spoljnu politiku i bezbjednost. „Na Zapadnom Balkanu sam za tih nekoliko dana vidjela mnogo više nego ikada ranije. Taj region je izložen višeslojnim izazovima i tenzijama", rekla je Mogerini.

Mogerinijeva je navela da unutrašnja, domaća politička dinamika stvara tenzije u nekim zemljama regiona, ali da je tu i regionalna dinamika, s međuetničkim tenzijama između zemalja. To je, upozorila je, „izuzetno opasno, jer može da vrati region nekoliko godina unazad, pri čemu mir nikada ne treba shvatiti kao gotovu činjenicu".

Mogerinijeva je kazala i da je vidjela ,,da je taj region izložen globalnim tenzijama. Balkan lako može da postane jedna od šahovskih tabli za zakulisne igre velikih sila. Zabrinuti smo, naročito zato što se ovo dešava poslije veoma dobre godine za Zapadni Balkan kad je riječ o evropskim integracijama, što je bio rezultat napora kako Brisela tako i zemalja regiona", rekla je visoka zvaničnica Unije.

„Mislim da se visoka predstavnica vratila frustrirana s balkanskog puta", zaključio je šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak.

Pošto je makedonski predsjednik Đorđe Ivanov saopštio da ne može prihvatiti njen zahtjev da dâ mandat Zoranu Zaevu, Mogerinijeva je u Skupštini Srbije prošla kroz „toplog zeca" u organizaciji radikala i Dveri. U Podgorici je govorila pred gotovo polupraznom skupštinskom dvoranom pošto predstavnici opozicije bojkotuju zasjedanja zakonodavnog tijela, a u Sarajevo nije stigla zbog magle.

„Crna Gora je dobra priča na Zapadnom Balkanu", kažu u Odboru Evropskog parlamenta (EP) za spoljne poslove i dodaju da je to zemlja koja je najviše napredovala među onima koje bi trebalo da pristupe Evropskoj uniji. No, pohvala je relativna. U borbi protiv korupcije i na planu slobode štampe, nema napretka. Ima fizičkih napada na novinare. Ipak, otvoreno je već 26, od 35 pristupnih poglavlja. Osim toga, Crna Gora bi još ove godine trebalo da bude primljena u NATO.

U oktobru je zemlju potresao pokušaj puča za koji Vlada optužuje rusku tajnu službu. Zapadnoevropski posmatrači pretpostavljaju da Moskva želi da osujeti pristup najmanje balkanske države NATO. Izbori tada održani važe kao poludemokratski.

Bosna i Hercegovina i dalje trpi zbog političkih posljedica balkanskih ratova i važi kao neuspjela država. Da bi bile zastupljene tri etničke grupe – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – nastala je smjesa vladajućih i upravnih struktura koje izgleda da ne mogu da se reformišu. Zemlja sa samo 3,5 miliona stanovnika ima 150 ministara i 600 poslanika. Politički aparat blokira sve pokušaje reformi a time i napredak u pravcu Evrope. Njeni izgledi za prijem u EU važe kao loši. U zemlji je i dalje stacionirano 600 vojnika EUFOR sa zadatkom da spriječe izbijanja nasilja.

Komplikovane političke strukture nisu pogodovale sporazumijevanju među etničkim grupama. Naprotiv, i dalje vladaju mržnja i provokacije.

I u Makedoniji su rovovi još vrlo duboki. Konflikti između makedonske i albanske etničke grupe stalno izbijaju, a demokratske strukture su sve ugroženije. Posmatrači već duže vremena strahuju da bi Makedonija mogla da sklizne u neku vrstu diktature.

Dugogodišnji premijer Nikola Gruevski napustio je svoju funkciju tek nakon što je Brisel na njega izvršio snažan pritisak. A izbori u decembru – održani poslije višestrukog odlaganja – nisu mogli da riješe političku krizu. Jer, otada predsjednik države blokira formiranje nove vlade od opozicionih političara i albanske manjine.

Srbija od 2014. pregovara o pristupu Evropskoj uniji, a izvjestioci u EP vide njen razvoj dijelom pozitivno: postoji napredak kada je riječ o stvaranju radnih mjesta i ekonomskim reformama. Nasuprot tome, opozicioni poslanici kritikuju manjkavosti u funkcionisanju pravne države i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Srbija je dugo važila kao primjeran i siguran kandidat za prijem u EU. U najnovije vrijeme se, međutim, odnos s Kosovom toliko pogoršao da Brisel ponovo nastupa kao posrednik između te dvije strane. One se međusobno optužuju za provokacije, pri čemu su u Beogradu nacionalistički tonovi uzeli maha. Uticaj Moskve na Srbiju se povećao, a većina u zemlji pozdravlja rusko angažovanje.

Politička kriza u Albaniji se zaoštrava, a rad vlade je u velikoj mjeri blokiran. Od sredine februara opozicija blokira vladu u Tirani i traži prijevremene izbore.

EK je početak pristupnih pregovora principijelno stavila u izgled za kraj ove godine. Preduslov za to je reforma pravosuđa i provjera kontakata sudija i državnih tužilaca s organizovanim kriminalom. Brisel osim toga strahuje da će se na sljedećim izborima pokazati deficiti demokratije.

Kosovo još nije kandidat za prijem. Tek prošlog proljeća je dogovoren Sporazum o pridruživanju koji važi kao prvi korak k prijemu. Najvažniji zahtjev iz Brisela jeste da Kosovo sa Crnom Gorom sklopi sporazum o pridruživanju.

EU Kosovu nudi motivaciju prije svega u vidu liberalizacije viznog režima. Ta zemlja je samo „nekoliko koraka" udaljena od toga, kažu u EP. No, kao preduslov za to važi napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Već godinama, EU pomaže Kosovu pri uspostavljanju struktura pravne države, a mandat EULEX je prošle godine produžen. Osim toga, tamo su i dalje stacionirani vojnici KFOR čije je misija očuvanje unutrašnjeg mira.

Politička scena na Kosovu ekstremno je polarizovana. Prošle godine je bilo sukoba – i nasilja – između vlade i opozicije u parlamentu. Odnosi sa Srbijom su sada tako zategnuti da Kosovo optužuje susjeda da hoće da ga anektira.

Na ovu konstelaciju loših bilateralnih odnosa zapadnobalkanskih zemalja, nadovezuju se krize multilateralne saradnje. Rusija, Turska, „bregzit", nova američka politika, terorizam, migracije, pa i sama budućnost EU – veliki su spoljni i unutrašnji izazovi kojima se Unija bavi i baviće se u dogledno vrijeme. Otuda, iako se Mogerinijeva trudi da pokaže kako EU hoće i može da Zapadni Balkan stavi u svoj fokus, jasno je da su evropski prioriteti na drugim stvarima.

Na EU je da odgovori na pitanje kojim putem dalje do 2025. godine. EK je predložila pet mogućih scenarija za „jedinstvo Unije od 27 članica" i pozvala građane Unije da se izjasne. Zemlje Zapadnog Balkana, među kojima ima i onih čije su ambicije da prije 2025. postanu dio EU-porodice, nisu pozvane da učestvuju u toj debati, a zajednička evropska budućnost postala je dodatno nejasna.

„Regionalna stabilnost Zapadnog Balkana strateški je interes Evropske unije. I to nije pitanje geopolitičkih igara – to nije naš način bavljenja politikom, već i zato što znamo da stabilnost i mir na Balkanu znače i da je mir u Evropi", poručila je Mogerini tokom posjete regionu. Mogerinijeva je imala jedinstvenu poruku za cio region, koju je jednoglasno podržao Savjet ministara u Briselu, a to je – odlučnost EU da radi sa svima na Zapadnom Balkanu, kako bi se mir na tom području obezbijedio jednom zauvijek.

U Savjetu EU ocjenjuju da je ta integracija i dalje „najbolja i najatraktivnija ponuda" za Zapadni Balkan, a da su posao na njenom ostvarenju i dobrobiti koje iz toga proizilaze – takođe zajednički. „Budućnost Evropske unije nije Unija od 27 članica. Iako će nas jedna napustiti, na njeno mjesto će doći druge članice", objašnjava Mogerini. Ona je u okviru nove Evropske bezbjednosne i odbrambene strategije navela da EU i Zapadni Balkan dijele zajedničke izazove koji zahtijevaju zajednička rješenja u oblasti migracija, energetske sigurnosti, borbe protiv terorizma i organizovanog kriminala, kao i rad na vidljivom boljitku u životima svih građana regiona.

U trenucima povišenih tenzija i zamora od reformskih procesa, na evropskom putu na kome se često od dužine i prepreka jasno ne vidi cilj, upravo bi rast životnog standarda građana Zapadnog Balkana, ekonomski napredak i povratak vjere u budućnost mogli da daju taj prijeko potrebni impuls i podsticaj za povratak s nacionalističke, na konstruktivnu politiku saradnje u regionu.


Blizu fijaska

Ima mišljenja da je posjeta Mogerinijeve zemljama Balkana bila blizu fijaska. Već je početak njenog putovanja, prva posjeta Crnoj Gori praćena s posebnom pažnjom. Crna Gora se nalazi u dubokoj političkoj krizi i sve je više zahtjeva iz redova opozicije i nevladinog sektora da se Brisel uključi u njeno rješavanje. Takođe, do posjete Mogerinijeve došlo je samo dan pošto je spoljnopolitički odbor EP usvojio prijedlog rezolucije u kojoj je istakao lidersku poziciju Crne Gore u procesu evropskih integracija. Istovremeno je, međutim, ukazano i na probleme Crne Gore o kojima EK govori u svakom svom godišnjem izvještaju o napretku, a to su korupcija, organizovani kriminal i sloboda medija. Mogerini je govorila u gotovo polupraznoj plenarnoj sali, zato što su poslanici opozicije odlučili da ne prekidaju bojkot parlamenta, koji su počeli nakon prošlogodišnjih izbora, 16. oktobra. Sa druge strane, u programu Mogerinijeve nije bio predviđen odvojen sastanak s predstavnicima opozicije. Zbog toga je, u otvorenom pismu, oštro negodovao funkcioner najjačeg opozicionog saveza Demokratski front (DF) Nebojša Medojević. On je takvu odluku Mogerinijeve ocijenio kao neprimjereni i nediplomatski gest koji se doživljava kao politička poruka EU da podržava, ,,izborne krađe, represiju i politički progon DF, kao i erdogenizaciju Crne Gore".


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1405. petak 22. septembar 2017. godine Zakon o planiranju prostora po hitnom po...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1404

Broj 1404. petak 15. septembar 2017. godine ZAKON O RADU PO MJERI KAPITALA:Vlast proti...

 

Monitor broj 1403

Broj 1403. petak 8. septembar 2017. godine   SUĐENJE STOLJEĆA:Puč i druge magle (...