Monitor.co.me

Snouden i multipolarni svijet

E-mail Ispis PDF
Mnogi su već i zaboravili na Edvarda Snoudena. Međutim, prošlogodišnji igrani film Snouden poznatog holivudskog režisera-pobunjenika Olivera Stouna i nedavno objavljena knjiga Kako je Amerika izgubila svoje tajne jednog od najpoznatijih američkih istraživača obavještajnih službi, profesora Edvarda Džeja Epstajna, vratili su u žižu javnosti glavne elemente njegovog slučaja.

Za Stouna, kao i za veliki broj američkih intelektualaca, Snouden je prototip heroja, pojedinca koji je ustao u zaštitu elementarnih ljudskih prava od birokratsko-obavještajnog državnog levijatana koji nezajažljivo nadzire i kontroliše svaki aspekt dnevnog života običnih građana. On je predao novinarima Lori Poitras, Glenu Grinvaldu i Bartonu Gelmanu nepobitne dokaze da američka Agencija za nacionalnu bezbjednost (NSA), za koju godinama nije postojala zvanična potvrda da uopšte postoji, koliko je bila tajnovita njena djelatnost, ima mogućnost da snima sve telefonske i internet komunikacije u svijetu, kako inostranih tako i američkih državljana. U isto vrijeme, on je takođe razotkrio da američki sudovi tajnim nalozima primoravaju telefonske kompanije da im dostavljaju listinge svojih korisnika. To su osnove zloglasnog programa PRISM i funkcionisanja FISA sudova.

Da je to sve, ne bi ni bilo Epstajnove knjige niti ovog članka. Bio bi to slučaj zviždača jasan kao dan. Priča je, pak, mnogo složenija. Prvo, Snouden je, kako je utvrdila kasnija istraga, sa sobom odnio oko 1,5 miliona dokumenata dok je novinarima predao samo 58.000. Što se desilo sa ostalim dokumentima? Velika većina tih dokumenata nije imala nikakvih dodirnih tačaka sa programima za prisluškivanje američkih građana, već su to bile najskrivenije tajne o operacijama i izvorima ne samo „kraljice" obavještajnih službi, NSA, nego i ostalih američkih obavještajnih agencija, CIA, FBI, DIA, itd.

Drugo, Snoudenu je poslije kraćeg boravka u Hong Kongu „neko" omogućio da se ukrca na avion Aeroflota, iako nije imao ni validan pasoš niti rusku vizu. Nekoliko mjeseci kasnije, Vladimir Putin je javno izjavio da je on lično dao odobrenje da Snouden doputuje u Rusiju, gdje je kasnije dobio i azil i živi i dan danas. Da li je Putin ovo uradio zbog zaštite prava zviždača ili zbog onih milion dokumenata koje je Snouden imao sa sobom? Zašto Snouden i te dokumente nije dao novinarima ili su možda oni bili samo „za ruske oči"?

Kako je utvrdio Epstajn, čak je i Snoudenov boravak u Hong Kongu prepun misterije jer se još uvijek ne zna gdje je boravio prvih deset dana dok se nije čekirao u hotelu iz koga je zatim kontaktirao novinare Poitras, Grinvalda i Gelmana. Deset dana nije koristio ni kreditnu karticu ni internet ni telefon. Ipak, negdje je spavao, nešto jeo i pio. Znači li to da ni kineska obavještajna služba nije ostala kratkih rukava?

Interesantno je da je nedugo poslije dolaska Snoudena u Moskvu započela čitava serija ruskih spoljno-političkih uspjeha. Strateško poluostrvo Krim, zbog kojeg je u Ukrajini i izvršen nasilni državni udar sa ciljem da na njega uđu NATO snage, je munjevitom brzinom preuzeto od strane Rusije. Ruska flota i avijacija ne samo da nisu izbačene iz Crnog mora (što je bio plan) nego su i proširile svoj uticaj na cijeli Mediteran kroz vojnu intervenciju u Siriji. Evropska unija se našla pred čitavim nizom unutrašnjih i spoljnih izazova koji stavljaju znak pitanja na njen dugoročni opstanak. I na kraju, naravno, skoro svakodnevni skandali vezani za navodni ruski uticaj na američku političku scenu i predsjednika Donalda Trampa koji stvaraju nezapamćenu konfuziju, političku dezorijentaciju i paralizu sistema, što je uvijek krajnji cilj najbolje izvedenih kontraobavještajnih operacija.

Nema dokaza da je Snouden ruski operativac. Ipak, njegovi potezi me sve više podsjećaju na aktivnosti američkih naučnika, ubjeđenih komunista, koji su dostavili SSSR-u tajnu proizvodnje atomske bombe. Oni su time omogućili uspostavljanje bipolarne podjele svjetske moći, a Snouden je, po mom mišljenju, udario temelje globalne multipolarnosti.


Filip KOVAČEVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1392. petak 23. jun 2017. godine Želi li vlast hapšenje Nebojše Medojevića:PARLA...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1391

Broj 1391. petak 16. jun 2017. godine Ko je sve prao pare u Crnoj GoriA MILIVOJE VIDI M...

 

Monitor broj 1390

Broj 1390. petak 09. jun 2017. godine Novi Vladini nametiBIJEDA KONSOLIDACIJE (Miloš ...