Monitor.co.me

TAJVAN NA VJETROMETINI: Biser koji prkosi sili

E-mail Ispis PDF
tsai-ing-wenKada je novi američki predsjednik Donald Tramp početkom decembra razgovarao sa predsjednicom Tajvana Cai Ing Ven, Peking je bio šokiran. „Tramp je neuk u diplomatiji kao dijete", napisali su u vodećem kineskom dnevniku, koji odražava stav zvaničnika.

Da li je sve stvar diplomatske neukosti, ili Tramp namjerno potresa poredak koji je Vašington stvarao decenijama? Od 1979. godine kada je Džimi Karter poništio priznanje Tajvana, praveći ustupak Narodnoj Republici Kini kroz politiku tzv. jedne Kine, to je bio prvi direktni javni razgovor najvišeg američkog zvaničnika sa prvacima ove ostrvske zemlje, koja se nalazi na jednoj od najljepših pozicija istočnog Pacifika, 160-ak kilometara od obala Kine, okrenuta ka Japanu.

Tajvan je pod nazivom Republika Kina sve do 1971. godine imao međunarodni legitimitet. I to od 1949. godine, kada su na to ostrvo protivnici kineskih komunista izbjegli i formirali Vladu Republike Kine, koja je obilno pomagana od zapadnih saveznika, posebno Amerike. Međutim, 1971. godine Ujedinjene nacije donose odluku da se jedinio Peking priznaje u međunarodnim odnosima.

Iako jedva dvadesetak država svijeta, mahom karipskih i afričkih, ima pune diplomatske odnose sa Tajvanom, ova međunarodno nepriznata zemlja ima značajnu ulogu u političkom i ekonomskom životu ne samo Azije.

Amerika je, uz Japan, jedan od najvažnijih strateških partnera Tajvana, iako dvije zemlje nemaju pune diplomatske odnose. U Vašingtonu Tajvan ima glomaznu misju, kao i u drugim djelovima svijeta. Obično kroz trgovinsko-privredna predstavništva Tajvan pokušava da kristalizuje interese i odnose sa drugima. U Evropi ima više predstavništava, a za Crnu Goru zaduženo je prestavništvo u Budimpešti.

Tajvan bije tešku bitku da bude dio makar nekih međunarodnih organizacija. Nedavno je zbog opstrukcije Kine propala namjera da osnaži svoje odnose sa Interpolom. „Zbog nedostupnosti podataka koje posjeduje Interpol, nama se opstruira borba protiv međunarodnog kriminala", istakli su u razgovoru za Monitor zvaničnici u Tajvanu. Iako je sigurnost na zavidnom nivou, a stopa kriminaliteta niska, zemlja nije pošteđena problema internacionalne mafije. Nedavno je u Tajvanu uhapšena grupa koja se bavila sajber kriminalom i izvlačenjem novca sa tuđih bankovnih računa, čiji su članovi bili dijelom i iz Istočne Evrope. Kada su takve grupe u pitanju, onda su podaci Interpola od neprocjenjivog značaja.

Vašington je od ranih pedesetih pružio ogromnu tehničku i finansijsku podršku ostrvu, koja je postala jedan od predvodnika ekonomskih reformi i napretka u tom dijelu svijeta. Tajvan prednjači globalno u visokoj tehnologiji. U 2015. godini GDP ove zemlje iznosio je fascinantnih 523.58 milijardi dolara.

Odnosi sa Pekingom koji su bili potpuno zaleđeni, zbog stava Kine da je Tajvan njihova teritorija, prije desetak godina počeli su da otopljavaju. Uvedeni su direktni letovi, počela intezivna saradnja, posebno u oblasti turizma. Broj turista iz Kine povećavao se iz godine u godinu. No, sve je malo posustalo od kada je na izborima nedavno pobijedila predsjednica Cai Ing Ven, koja zastupa politiku veće nezavisnosti.

Odnos sa Kinom dijeli Tajvanace na sličan način na koji je odnos sa Srbijom dijelio Crnu Gore prije proglašenja nezavisnosti. Ovdje je međutim znatno manji dio stanovnika za ujedinjenje sa Kinom. Ali, ni oni koji traže da se referendumom formalizuje faktička nezavisnost nijesu u većini. Najviše Tajvanaca je za održanje statusa quo – da njihova, diplomatski od mnogih nepriznata država, nastavi i dalje ovako, da bude van uticaja Kine, a da ipak velikog brata ničim ne iritira. Strah od sukoba i invazije uvijek je prisutan.

Teško je pretpostaviti kojim će putem ovi odnosi ići. Opasnost od Pekinga Tajvanu uvijek visi nad glavom. Kina će teško odustati od namjere da ovo ostrvo visokih planina, kanjona i gustih šuma, povrati pod svoju jurisdikciju. Nada se Hong Kong scenariju - formuli jedne zemlje sa dva sistema.

Tajvan ima drugačiji politički sistem od komunističke Kine. Radi se o funkcionalnoj demokratiji, zemlja je od devedesetih nekoliko puta promijenila vlast. Poštuje ljudska prava, a ima i jedan od najvećih stepena slobode medija ne samo u ovom dijelu svijeta.

Upravo ta demokratska potka, i ekonomski razvoj, glavni su argument Tajvana kada od saveznika traži podršku. Kako god da stvari idu – u priči o Tajvanu i ubuduće će važnu ulogu igrati Amerika.

Zato razgovor sa Trampom i jeste bilo zvono za uzbunu u Pekingu, iako neki analitičari kažu da se novoizabrani američki predsjednik samo igra i iskušava teren. ,,Potpuno razumijem politiku 'jedna Kina', ali ne znam zašto ona mora da nas obavezuje osim ako ne napravimo sporazum sa Kinom u vezi sa drugim stvarima, uključujući trgovinu", rekao je Tramp nakon razgovora sa tajvanskom predsjednicom.

Dosadašnja politika Vašingtona, kojom se Peking uvažavao, a Tajvan ipak nije ostavljao na milost velikom divu u susjedstvu, davala je dodatnu sigurnost građanima ostrva. Sve nagle promjene, mogle bi donijeti glavobolje. A od neizvjesne politike novog američkog predsjednika ne strahuje se samo ovdje, već na mnogim drugim tačkama svijeta.


Tajvan i Balkan

Tajvan je postao velika tema na Balkanu prije gotovo dvije decenije, kada je makedonski političar Vasil Tupurkovski počeo kampanju za priznavanje ostrva, koje je veličine Švajcarske, a ima oko 24 miliona stanovnika. Tupurkovski je tvrdio da će tako donijeti Makedoniji investicije od najmanje milijardu dolara. Odmah nakon što je ovaj političar, poslije kampanje u kojoj je obećavao preporod tajvanskim novcem, ušao u koalicionu vladu, Makedonija je priznala Tajvan početkom 1999. I to uprkos protivljenjima dijela političke elite, posebno tadašnjeg predsjednika Kira Gligorova. Umjesto milijardi investicija, u Makedoniju je ušlo par desetina miliona dolara. Praktični Tajvanci su htjeli da investiraju, ali samo u projekte koji bi donosili i njihovim investitorima i Makedoniji profit. Makedonci očito nijesu imali spremne projekte. Dio tajvanskog novca, prema podacima Državnog zavoda za reviziju, zavšio je u džepu samog Tupurkovskog i njegovih prijatelja, koji su navodno podijelili 20 miliona dolara – koje je tajvanska vlada dala kao nadoknadu za priznanje. Tupurkovski je otišao sa vlastim, sve je završeno velikom aferom. Skoplje je poništilo odluku o priznanju Tajvana i uspostavilo ponovo diplomatske odnose sa Pekingom. Kina je danas jedan od važnih strateških igrača na Balkanu. U nekoliko je velikih infrastrukturnih projekata u regiji, računajući i naš auto-put, a Tajvan je prisutan simbolično, uglavnom preko svojih proizvoda, mahom računarske opreme. Tajvan, međutim, nudi cijeli jedan spektar mogućnosti, koji nije dovoljno poznat u našem dijelu svijeta, naročito u oblasti obrazovanja. Vlada Tajvana ima razvijene programe za razmjenu studenata na univerzitetima koji imaju izvanrednu reputaciju. Smatra se da je u toj zemlji obrazovni sistem jedan od najboljih na svijetu, posebno kada su u pitanju tehničke nauke i istraživanja. U Tajvanu su jaki i u umjetničkim oblastima, posebno plesu, glumi i slikarstvu. Informacije o svim ovim pitanjima dostupne su inostranim studentima na sajtovima tajvanskih predstavništava po Evropi. Studenti iz Crne Gore mogu se kvalifikovati i za stipendije.


Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...

 

Monitor broj 1414

Broj 1414. petak 24. novembar 2017. godine DOŽIVOTNA ROBIJA ZA RATKA MLADIĆA:Suočava...