Monitor.co.me

GLOBALNA DRAMA: Svijet pred haosom

E-mail Ispis PDF
ap16354599504426Uredan mladi čovjek, obučen u crno odijelo sa mašnom, pokazao je policijsku značku da bi ušao na izložbu fotografija, a potom je potegao pištolj i usmrtio ambasadora Rusije usred diplomatskog kvarta u glavnom gradu Turske. U isto vrijeme, u sjenci monumentalne crkve u Berlinu vozač je utjerao teški kamion u improvizovanu božićnu pijacu i usmrtio grupu ljudi.

Oba teroristička napada — jedan u središtu Evrope, drugi u zemlji koja geografski pripada periferiji kontinenta, zbila su se u roku od nekoliko sati u ponedjeljak uveče. Tako je pred kraj ove teške godine potvrđeno da su ratovi na Bliskom istoku metastazirali širom Evrope i van nje, rasprostirući terorizam, remeteći život običnih ljudi i ojačavajući desničarske političke pokrete. Napadi su naizgled veoma različiti po metodu. No, oba su iskazala na isti način modernu eru terorizma nastalog kao posljedica bliskoistočnih ratova koji su odoljeli međunarodnim naporima da budu okončani.

Ruskog ambasadora u Ankari Andreja Karlova ubio je turski policajac, 22-godišnji Mevlut Mert Altintaš. Ambasador Karlov je usmrćen sa nekoliko hitaca ispaljenih u leđa, a potom je ubica uz poklič „Alahu ekber!", održao tirade: „Mi umiremo u Alepu, vi ćete umrijeti ovdje!" „Ovo je za Alep!", poručio je držeći kažiprst lijeve ruke uperen u nebo, što je pozdrav „Islamske države."

U Berlinu je mladić iz Pakistana Naved B., uhapšen zbog sumnje da je ubio 12 ljudi na Božićnoj pijaci, sjutradan pušten u nedostatku dokaza, a jedan ili više počinilaca napada još su na slobodi. ,,Vojnik Islamske države izveo je operaciju u Berlinu kao odgovor na pozive da budu uzeti na nišan građani zemalja članica koalicije", objavila je na internetu agencija Amak, koja je povezana sa tom militantnom organizacijom.

,,Izvršeni zločin je provokacija usmjerena na prekid normalizacije tursko-ruskih odnosa i prekid mirovnog procesa u Siriji", izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin. On je naglasio da će odgovor biti pojačana borba protiv terorizma. Putin je, izrazivši saučešće njemačkim liderima, kazao da je ,,zločin nad mirnim civilima šokantan i predstavlja divljački cinizam".

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je izjavio da je cilj ubistva ruskog ambasadora u Turskoj da „zabije klin" između Moskve i Ankare i spriječi normalizaciju odnosa dviju zemalja. „Najvjerovatnije je ubistvo imalo za cilj i da osujeti napore za mirno rješavanje sirijskog sukoba," kazao je Peskov, dodajući da to nikako neće omesti ovaj proces.

Turski predsjednik Redžep Taip Erdogan se u telefonskom razgovoru sa Putinom složio da je u pitanju očigledna provokacija: „Mi ni u kom slučaju nećemo dozvoliti da se pokvare naši odnosi sa Rusijom... Mi se sada nalazimo u bliskom kontaktu sa Rusijom, posebno kada je u pitanju Sirija i prekid krvoprolića u Alepu".

Turske vlasti su saopštile da ubistvo ambasadora Karlova šalje „veoma jak signal" da je napadač povezan sa pokretom izbjeglog islamskog učitelja Fetulaha Gulena. Gulen je iz Vašingtona snažno osudio atentat u Ankari kao „gnusni čin terorizma" i pozvao vladu u domovini da identifikuje svakog povezanog za napadačem.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala da događaj u Berlinu predstavlja teroristički napad. Merkel je u obraćanju naciji izjavila da će biti ,,naročito odvratno" ukoliko se ispostavi da je napadač bio tražilac azila i uvreda svim onima koji su pomagali izbjeglicama i onima kojima je zaista potrebna zaštita Njemačke. Kancelarka je dalje rekla i da strah od zla ne smije odvratiti ljude od njihovih svakodnevnih života. Istovremeno su Merkelkini bavarski saveznici Hrišćansko-socijalna unija (CSU) pozvali na promjenu njemačke imigracione i bezbjednosne politike poslije ovog napada.

Ministar unutrašnjih poslova zapadne pokrajine Sarland Klaus Bujon rekao je da je poslije napada u Berlinu država u stanju rata.

Pažnja je usmjerena i ka Vašingtonu, naročito povodom izjava novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa. On je osudio ubistvo ruskog ambasadora u Turskoj i napad na posjetioce božićnog sajma u Berlinu, navodeći da je za njih odgovoran islamski ekstremizam. Prema Trampu, ubistvo ruskog ambasadora predstavlja ,,kršenje svih pravila civilizovanog poretka". Ubicu ambasadora Karlova nazvao je ,,radikalnim islamskim teroristom". Novi američki predsjednik je optužio tzv. Islamsku državu i teroriste za smrt najmanje 12 ljudi u centru Berlina. Njihove mreže moraju biti ,,izbrisane s lica zemlje", zaključio je Tramp, koji za manje od mjesec dana ulazi u Bijelu kuću.

U Njemačkoj komentarišu da je noćna mora postala stvarnost. Uprkos upozorenjima o mogućim napadima, većina ljudi u Njemačkoj imala je osjećaj da se nalazi u nekoj bezbjednoj luci – dok u svijetu ljudima prijeti teror. Taj osjećaj mogao bi da postane prošlost, komentarišu mediji.

Tiringiše landescajtung piše kako može na ulicama da bude još ovoliko policajaca koliko ih je sada, ali tako nešto ne može da se zaustavi. ,,To da više nemamo povjerenja – to je najgore što proizilazi iz ovakvih napada. To je u stvari horor, jer on naše slobodno društvo čini neslobodnim".

Visokotiražni Bild piše kako tragedija u Berlinu ne samo da asocira na ljetošnje događaje u francuskoj Nici, kada je vozač kamiona ubio preko 80 osoba, već jasno pokazuje da su teroristi napravili novu šemu. Teroristički napad u Nici šokirao je čitav svijet. On se razlikovao od ranijih po tome što kriminalcima nisu bili potrebni ni eksploziv, ni vatreno, ni hladno oružje.

Na prvi pogled takvi napadi terorista izgledaju nevjerovatno „diletantski", piše Bild. Ipak, tragedija se ponovila po istom scenariju u Berlinu i sada postaje očigledno da ono što može da liči na poklapanje, u stvari je konsolidacija „uspjeha" džihadista, naglasio je list.

Terorizam se posljednjih godina suštinski promijenio. Još prije 15 godina, za napad u Njujorku od 11. septembra teroristima su bili potrebni mjeseci priprema, izgradnja složene infrastrukture i ogromna sredstva. Sada, umnogome zahvaljujući društvenim mrežama, militanti mogu da postignu isti efekat mnogo jeftinije i jednostavnije, pri tome ne rizikujući da budu otkriveni. Zbog toga su teroristički napadi od „vanrednih slučajeva" postali svakodnevica Evrope, piše Bild.

Moguće je da će ubistvo ruskog ambasadora u Turskoj i masakr u Berlinu biti podsticaj za objedinjavanje napora u borbi protiv terorizma i rješavanju iračko-sirijskog konflikta kao njegovog izvorišta. Stavljeno u širi kontekst zbivanja u Evropi i na Bliskom istoku, ubistvo ambasadora Karlova i smrt 12 posjetilaca Božićnog sajma šalju poruku da živimo u veoma nesigurnim vremenima i da nema povlašćenih i privilegovanih kada je u pitanju bezbjednost.


Izazov za saradnju svih

Napadi ne mogu biti spriječeni ni najboljim mjerama zaštite, komentarišu svjetski mediji terorističke napade u Ankari i Berlinu. Prema njemačkim medijima, „ključ za bezbjednost je u miru i stabilnosti u kriznim područjima van naše zemlje". To navode i mnogi analitičari koji vide vezu između dva atentata. Tulin Jazi, univerzitetska profesorica, izjavila je za Njujork tajms da je poslije pokušaja državnog udara Turska zemlja van kontrole i da sada život u Njemačkoj postaje sličniji onom u Turskoj: ,,Ljudi izbjegavaju gomile, sve su oprezniji ko im je u blizini i šta te osobe nose". Atentati su se desili u rasponu od nekoliko sati, kao što su se u Turskoj desila u proteklih 10-ak dana tri teroristička napada koja su jasno pokazala u kakvoj se trenutno bezbjednosnoj situaciji nalazi ta država. Jasno je poslat signal da ni Turska ni Evropa nisu bezbjedne, upozoravaju eksperti. Zato neki od njih smatraju da je sada pravi trenutak za efikasniju zajedničku borbu dvije najveće sile - Rusije i SAD, protiv terorizma. Ukoliko išta može da ih ujedini, onda je to jedna ovakva prijetnja. Ovo što se u ponedjeljak desilo jeste situacija bez presedana u novijoj istoriji. Vidjeli smo i empatiju koju su izrazile SAD. Pravi je trenutak za jednu takvu akciju... Samo je pitanje kada čitav bliskoistočni konflikt, koji je kroz prijetnju terorizma poprimio globalne razmjere, može rikošetirati i u pravcu identične situacije sa američkim diplomatama i građanima, upozoravaju analitičari. U tom svjetlu veoma je bitna saradnja Rusije i Turske, smatraju analitičari. Oni su mišljenja i da je važno da zaživi inicijativa na liniji Moskva – Ankara -Teheran, a ima indicija da će se tako nešto i desiti. Naime dan poslije „crnog ponedjeljka" u Moskvi su se usred vanrednih okolnosti sastali ministri spoljnih poslova tri države Sergej Lavrov, Mevlut Ćavušoglu i Džavad Zarif. Da li predstoji stvaranja nove osovine koja možda može da preokrene situaciju na Bliskom istoku u pravcu bržeg razrješenja, za razliku od svega onoga što se proteklih godina događalo sa ženevskim procesom koji nije dao jasne rezultate. Predlozi da se čitav pregovarački proces u Siriji prebaci u Astanu, glavni grad centralnoazijske države Kazahstan, da Ženeva više ne bude stožer rješavanja ovog problema, podstiču i SAD i Evropu da se aktivnije uključe u čitav proces, da ne izgube kormilo i da postanu dio rješenja a ne samo dio problema.


Pojačane mjere bezbjednosti

Poslije napada u Berlinu, na snazi su visoke mjere bezbjednosti u nizu evropskih gradova. Naoružani češki policajci izašli su na ulice Praga da obezbijede turističko jezgro grada, prije svega čuveni Božićni vašar na Staromnjestskom trgu koji po tradiciji spada u deset najatraktivnijih na svijetu. Prisustvo na božićnim vašarima pojačale su i danska i norveška policija. Snage bezbjednosti su u Belgiji uhapsile jednu osobu koja se sumnjiči za terorističke prijetnje. Predsjednik Francuske Fransoa Oland je rekao je poslije berlinskog napada njegova zemlja pod ,,visokim stepenom prijetnje" od terorizma. Slovački premijer Robert Fico smatra da će napad među članicama Evropske unije promijeniti percepciju o migracijama: ,,Mislim da je strpljenje pri kraju i da će javnost Evrope s pravom očekivati strože mjere".


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1409. petak 20. oktobar 2017. godine 10 MILIONA, 10 GODINA KASNIJE:Osuđeni sa ...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1408

Broj 1408. petak 13. oktobar 2017. godine AUTOPUT, AVIONI I NAŠI MILIONI:Petljanje ...

 

Monitor broj 1407

Broj 1407. petak 6. oktobar 2017. godine UCG KAO DVORSKA ARENA:A sudija ćuti (Pred...