Monitor.co.me

ODLAZAK FIDELA KASTRA: Heroj i diktator

E-mail Ispis PDF
fidel3Krupni bradati muškarac u maslinastoj uniformi, sa puškom i cigarom, uvijek protiv Amerike. Takav će Fidel Kastro Ruz biti zapamćen u svijetu. Jedan od najdugovječnijih vladara s kraja 20. i početka ovog vijeka, koji je čvrstom rukom upravljao ,,crvenim" karibskim ostrvom Kubom, preselio se u istoriju ,,od koje očekuje oslobođenje", kako je poručio 1954. pred sudom domaćeg diktatora koga će pet godina kasnije oboriti.

Fidel Kastro, bivši predsjednik i vječni revolucionarni vođa Kube, preminuo je prošlonedjeljnog petka u 90-oj godini. Vlasti Kube su saopštile da će poslije devetodnevne žalosti sahrana biti u nedjelju 4. decembra u istorijskom jugoistočnom gradu Santijago de Kuba.

Kuba i Kastro - to su pojmovi za pomorsku i kasnije skupu ekonomsku blokadu koju su prije više od 50 godina zavele Sjedinjene Američke Države, krizu izazvanu namjerom Sovjetskog Saveza da na ostrvu postavi rakete kao odgovor na raspoređivanje američkih u Turskoj, što je bio vrhunac Hladnog rata između dva vojno-politička bloka, veoma opasno doba, koje opet u poređenju sa današnjicom zbog svoje kontrolisanosti djeluje gotovo ugodno.

Kastro je bio jedan od predstavnika nacionalnog i anti-imperijalističkog pokreta koji je predvodio kolonizovane i podjarmljene narode poslije Drugog svjetskog rata i, među ostalima, iznjedrio ličnosti poput Ahmeda Ben Bele u Alžiru, Gamala Anbdela Nasera u Egiptu, Kvame Nkrumaha u Gani ili Patrisa Lumumbe u Kongu. Poput Kastra ili Josipa Broza u ondašnjoj Jugoslaviji oni će pokušati da iskoriste hladnoratovski sukob između Vašingtona i Moskve kako bi obezbijedili nacionalne i svoje interese.

Kastrova pojava treba da bude smještena u istorijski kontekst. Kastro i kastroizam su, u krajnjoj liniji proizvod gorke i krvave istorije Kube, karipskog regiona i Latinske Amerike.

Kastrov politički razvojni put su oblikovali politika imperijalnih SAD na početku 20. vijeka. Tokom jednog vijeka SAD su podržavale mnogobrojne diktatore u Latinskoj Americi odgovorne za smrt stotina hiljada ljudi. Na Kubi, posebno, kao rezultat špansko-američkog rata 1898, SAD su Kubu, četvorovjekovnu špansku koloniju, pretvorili u vlastitu polukoloniju. Na osnovu tzv. Platovog (američki senator Orvil H. Plat) amandmana su SAD sebi garantovale ,,pravo" da intervenišu u kubanskim poslovima i prigrabile do danas Gvantanamo da im služi kao vojna baza.

Prije revolucije koju je predvodio Kastro, mladi advokat iz Havane, tamošnji čovjek Vašingtona bio je nekadašnji narednik Rulhensio Batista, okrutni diktator koji je vladao uz pomoć stranih kompanija, domaće oligarhije i mafije, a ostrvo je bilo pretvoreno u centar kockarske industrije i prostitucije. Pod Batistom je tortura bila uobičajena stvar i ostalo je zapisano da je američki predsjednik Džon Kenedi komentarisao da je taj režim na Kubi bio odgovoran za najmanje 20.000 političkih ubistava.

Kastro je bio odgojen u katoličkom ambijentu i njegov učitelj je tvrdio da je u školi bio duboko religiozan. Kao mladi katolički intelektualac uvijek je pokazivao socijalnu osjetljivost. To što je naglasilo njegovo komunističko opredjeljenje bila je blizina samo 90 milja udaljene obale američke savezne države Floride, interesi američkih kompanija na Kubi i sve intenzivniji Hladni rat. Kako su se odnosi Kube i Amerike zaoštravali, tako su se između Kastra i Sovjetskog Saveza približavali.

,,Maksimo lider" je decenijama bio pojam komunizma kojeg su jedni obožavali, a drugi mrzjeli. Poslije rane smrti daleko harizmatičnijeg Če Gevare, Kastro je naslijedio ulogu simbola kubanske revolucije. Iako nikada nije dospio na majice evropskih i američkih romantičara, uvijek je prenosio najpozitivniju sliku komunizma. Kuba je 1970-ih i 1980-ih odisala čarom tropske opuštenosti, koja je bila veoma privlačna. Tu je bio i imidž Davida protiv Golijata - malo ostrvo u ogromnom okeanu protiv američkog imperijalizma.

Komunizmu na Zapadu ništa nije donijelo tako velike simpatije kao Kuba. I baš zato je ,,socialismo tropical" bio takav trn u oku njegovim protivnicima. Za obožavaoce je Fidel bio razlog više da ga vole - u Latinskoj Americi prije svega je bio i razlog za ponos. Ne treba biti komunista da bi se osjetilo malo potajne zluradosti zbog toga što je mala ostrvska država skoro bacila na koljena velesilu sa sjevera.

Fidelu Kastru se ispunila želja da umre prirodnom smrću u devedesetoj godini. Nadživio je deset stanara Bijele kuće i doživio da Barak Obama posjeti Kubu kao prvi predsjednik SAD u posljednjih osamdeset godina, ali sa njim se nije sastao. Iako bolestan uspio je da primi papu Franju, Vladimira Putina, Si Đinpinga...

Kastro je imao veliko značenje za one koji su gajili iskrene nade u kubansku revoluciju, za koje su socijalizam i komunizam bili povezani s predstavom o boljem životu. To su bili i jesu mnogi u Latinskoj Americi, na kontinentu socijalne nejednakosti. Uostalom, na Kubi nije bilo sve loše: njeno zdravstvo i obrazovanje se i dan danas smatraju među najboljim u Latinskoj Americi, čak i u ovim lošim razdobljima.

Bespogovorna su društvena dostignuća za najsiromašnije slojeve Kubanaca koja je zemlja dostigla od revolucije 1959. Kastro je od početka kontinuirano ulagao u državni sistem obrazovanja i zdravstva. Do danas je on na glasu kao jedan od najboljih u regionu.

Kubancima je bilo bolje nego Haićanima na susjednom ostrvu. Ili u susjednoj Dominikanskoj Republici koja ima otprilike isto stanovnika i ukupan domaći proizvod. Stopa kriminalnih ubistava na Kubi je četvrina onih u Dominikanskoj Republici; životni vijek je šest godina duži (79 prema 73), a stopa smrtnosti novorođenčadi na Kubi je jedna šestina one u Dominikanskoj Republici.

Na Kubi postoji odlična zdravstvena zaštitu „medicina za sve". Visoko kvalifikovanih ljekara ima 6,12 na 1.000 stanovnika (u Njemačkoj samo 3,73). Ljekara ima i za eksport. Samo u Brazilu radi 11.000 kubanskih doktora. U svoje vrijeme je poslato 5.000 doktora u Venecuelu.

Stopa pismenosti i smrtnosti novorođenčadi su superiorniji i u odnosu na SAD. Kubanci dolaze u red najobrazovanijih, prosjek je završena srednja škola.

Kastrov komunizam je potonuo sa Sovjetskim Savezom. Varijanta novog vijeka zove se ,,bolivarska revolucija", a novi mecena po imenu Venezuela upravo je bankrotirao. Zato se Kuba već okrenula kapitalističkijem putu, sada se želi približiti SAD. No ni u tom najnovijem modelu za Kubu još nema govora o slobodi.

Istovremeno je Kubancima uskratio slobodu mišljenja i informisanja, političke protivnike je ,,trpao" u zatvoru, a sa svojim se neprijateljima ,,beskompromisno obračunavao". Na zahtjev pape Argentinca, režim Raula Kastra pustio je na slobodu više od 700 kubanskih zatvorenika koji su bili optuženi po tamošnjim zakonima.

Raul (85) je najavio da će se povući sa političke scene poslije kongresa Komunističke partije 2018. Zapadni analitičari predviđaju borbu između „tvrde linije" Kastrovih pristalica i „naprednijih" članova režima. „Fidelova smrt otvoriće vrata većim sukobima i konfrontacijama između ove dvije struje".

Jedan zapadni diplomata, koji je nekoliko godina živio u Havani, kazao je da su „Kubanci sahranili Fidela mnogo ranije i odavno gledaju u budućnost. Za njih je Fidel ništa više od veličanstvene uspomene" i da je trenutno bitno šta će se dešavati poslije ere Raula Kastra.


Tito - Kastro

Smrt Fidela Kastra podstakla je i prisjećanje na njegov odnos sa drugom harizmatskom ličnošću - Josipom Brozom Titom. U jednom intervjuu prije 30-ak godina Fidel se upitao: „Ko može da negira izvanrednu ulogu koju je odigrao Tito u istorijskom procesu, sprovođenju revolucije u Jugoslaviji, odbrani njene nezavisnosti". Sada se pojavljuju tekstovi u kojima se potvrđuje ono o čemu se pričalo u doba dvojice državnika. Oni otkrivaju da odnosi Josipa Broza Tita i Fidela Kastra nisu bili baš tako harmonični kako se to u ,,stara" vremena prikazivalo u javnosti. Tito mu je zamjerao što se mnogo oslonio na Moskvu i nije dopuštao da se Pokret nesvrstanih okrene prema Sovjetskom Savezu. ,,Posebno su odnosi bili poremećeni kada se svijet 1962. godine našao gotovo pred nuklearnim ratom, a Tito je smatrao da Kastro nije na visini i odgovornosti svjetskog igrača. Oštro smo ga kritikovali, a Titu je smetala Kastrova euforičnost i naglašena radikalizacija prema Zapadu. Često je izražavao sumnju hoće li se Kastro držati dogovora, ali je bivša Jugoslavija ipak uvažavala njegov značaj", objašnjava Budimir Lončar, bivši jugoslovenski diplomata. Lončar je iz prve ruke vidio da među njima nije postojala toliko dobra komunikacija kakvu je bivši jugoslovenski predsjednik imao s drugim svjetskim liderima: ,,Titu je mnogo toga smetalo, nije mu bio drag ni Kastrov odnos prema glavnim zapadnim akterima, ali uvažavao je njegov značaj i ulogu". ,,Bio je dinamičan političar, ali i autokrata i diktator", tvrdi bivši diplomata koji se mnogo puta susreo s Kastrom. Nakon brojnih susreta s Fidelom Kastrom Lončar je stekao utisak da je riječ o kontroverznoj ličnosti, ali da mu se ne može osporiti harizma. ,,Iako je bio determinisan hladnim ratom, izvorno je branio nezavisnost svoje zemlje. Bio je pokretač emancipacije od strane dominacije, idealist. Bez obzira na to što se u praksi taj idealizam znao pretvarati u politiku samo jedne strane, ne uvijek dobre i korisne".


Ogroman uticaj na svijet

Odlazeći predsjednik Obama je saopštio ,,da će istorija zabilježiti i presuditi ogroman uticaj koji je ova pojedinačna ličnost imala na ljude i svijet oko njega". On je izrekao garancije da „kubanski narod mora da zna da ima prijatelja i partnera u SAD." No, budući predsjednik Donald Tramp se obradovao smrti „brutalnog diktatora koji je ugnjetavao svoj narod skoro šest decenija". Tramp je tokom predsjedničke kampanje prijetio da će poništiti dogovor Kube i SAD ukoliko Kuba ne unaprijedi ljudska prava, prije svega religijske i političke slobode za kubanski narod i ne oslobodi političke zatvorenike. Nešto sjevernije, premijer Kanade Žastin Trido ocijenio je da je Kastro gajio „ogromnu posvećenost i ljubav prema Kubancima", da je to bio „ vođa veći od života", „legendarni revolucionar i govornik". I da je uveo napredak u „obrazovanje i zdravstvo".


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1400. petak 18. avgust 2017. godine ZVECKANJE NUKLEARNIM GLAVAMA:Koreja je bliz...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1399

Broj 1399. petak 11. avgust 2017. godine ZAKUP KAO PLJAČKA:Naše, a tuđe (Zoran Ra...

 

Monitor broj 1398

Broj 1398. petak 4. avgust 2017. godine KAKO TROŠE CRNOGORSKE DIPLOMATE:Samo bahato...