Monitor.co.me

ODLUČUJUĆA BITKA ZA MOSUL: Poraz Isila ili početak novih sukoba

E-mail Ispis PDF
mideast-iraq-mosulBitka za Mosul, grad na sjeveroistoku Iraka, počela je i mogla bi da bude odlučujuća u borbi protiv takozvane Islamske države (IS). Bitka za Mosul, drugi po veličini irački grad, koji je pod kontrolom militanata IS od polovine 2014. najveća je vojna operacija u Iraku od kada su američke trupe napustile tu zemlju 2011.

Iračka vojska tvrdi da je napredak ostvaren, kao i da operacija teče po planu uprkos otporu boraca IS koji uzvraćaju samoubilačkim napadima. ,,Mnoga sela već su oslobođena. Iračke snage postigle su svoje ciljeve, čak i više, ali oprezni smo i držimo se plana, ne požurujemo ovo", rekao je u srijedu Sabah al-Numan, portparol iračkih snaga.

Istaknuti irački vojni komandant, general Talib Šagati pozvao je lokalne borce koji su se priklonili IS u Mosulu da polože oružje. General Šagati je rekao novinarima da se u Mosulu nalazi do 5.000 boraca IS, ali nije precizirao koliko među njima ima stranaca.

I iračke i američke snage nadaju se pobjedi u bici koja bi trebalo da zada odlučujući udarac ekstremističkim borcima koji su u posljednje vrijeme izgubili, ali i dalje drže pod kontrolom velike djelove teritorije Iraka i Sirije. Sve indikacije ukazuju, imajući u vidu kako su posvećeni i mentalno usredsređeni okupatori Mosula, da bi borba za grad mogla biti veoma krvava.

,,Bitka za Mosul biće teška. Biće napretka i zastoja. Ali, uvjeren sam da će IDIL biti pobijeđen u Mosulu, baš kao što je pobijeđen u drugim zajednicama u Iraku. To će biti još jedan korak k njihovom konačnom uništenju", rekao je američki predsjednik Barak Obama u Bijeloj kući, u prisustvu premijera Italije Matea Rencija.

Prema zapadnim medijima, odluka iračkog premijera Hajdara al Abada da krene na Mosul s ukupno 30.000 boraca, ima podršku ključnih faktora u administraciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. No, neki od zvaničnika američkog Ministarstva odbrane i obavještajnih krugova postavljali su pitanje da li je obnovljena iračka armija spremna za ovako veliki poduhvat.

Ujedinjene nacije upozoravaju da ukoliko operacija za Mosul potraje više sedmica to može biti potencijalno najveća humanitarna kriza u ovoj godini, pošto se procjenjuje da u tom iračkom gradu ima više od million i po civila. Njih IS snajperima, minama i drugim eksplozivnim napravama drži u obruču. S početkom borbi za Mosul, IS namjerava da stanovnike zloupotrebi kao živi štit.

Najmanje 900 ljudi pobjeglo je iz Mosula i prešlo u Siriju, saopštila je u srijedu agencija UN za izbjeglice. To je prva veća grupa civila za koju je potvrđeno da je pobjegla iz Mosula od početka pokretanja ofanzive za oslobođenje tog grada prije tri dana.

Prije ofanzive na Mosul teroristička organizacija Islamska država u Siriji i Iraku pretrpjela je gubitke. IS više ne može računati na podršku civilnog stanovništva. No, još ima neke adute u rukama.

Džihadistička IS je dvije godine pod kontrolom držala grad Faludžu. Krajem juna grad je poslije više nedjelja opsade dospio pod kontrolu iračke armije. Od tada se stezao obruč oko Mosula, na čiju se okupaciju u junu 2014. gledalo kao na najveći vojni uspjeh IS koji je imao veliku simboliku. Za vrijeme marša na Mosul, armija je pod svoju kontrolu vratila veći broj manjih mjesta.

Džihadisti u Siriji takođe su u nevolji. Sirijska armija od početka juna napada četvrt milionskog grada Alepa koja je pod kontrolom IS. Pri tome se ne obraća mnogo pažnje na civile, pa čak ni na bolnice.

Brutalnost je strategija. Režim ne vodi mnogo računa o civilima. IS postupa ne manje brutalno: civili nestaju a nekoliko dana kasnije nalaze ih mrtve, neke i s vidnim tragovima mučenja.

Takvim postupcima IS širi strah i istovremeno sprječava da ljudi koji žive na teritorijama pod njihovom kontrolom postanu lojalni novim vladarima. Suniti među Iračanima do prije nekoliko godina na borce IS gledali su kao na neku vrstu zaštitnika od vlade u kojoj su dominirali šiiti. Međutim, takva očekivanja su se kasnije pokazala kao zabluda. To doprinosi brzom urušavanju vladavine IS gdje god ta organizacija bude napadnuta.

Međutim, to ne znači da na to mjesto odmah dolaze sekularne snage. Bente Šeler, šefica bejrutskog biroa fondacije Hajnrih Bel, kaže da u većem dijelu Sirije daje prednost sekularnim snagama. „Međutim, što se više konflikt konfesionalizuje i što je brutalniji, sve manje vidimo sekularne snage." Iz istog razloga ne može se računati da će sekularni suniti u Iraku ubrzo doći do izražaja.

Osim toga, podjele između vjerskih grupa toliko su duboke da često dolazi do oružanih sukoba između sunita i šiita. Borci za zaštitu ljudskih prava sve češće kritikuju šiitske paravojne organizacije u Iraku i Siriji zbog njihovog brutalnog postupanja protiv sunitskih civila.

Upravo zbog toga, piše njemački magazin Špigel, IS bi mogao da dobije na legitimitetu. „Sve dok ubilački vazdušni napadi sirijskih i ruskih aviona budu nastavljeni, i suniti živjeli u strahu od šiita, IS bi mogao da se vrati i ako izgubi svoj kalifat", piše ovaj magazin.

Situacija poslije veoma komplikovane bitke za Mosuil mogla bi predstavljati političku noćnu moru za sunite, šiite i Kurde ukoliko pokušaju da zadrže djelove grada koje oslobode. Moćne šiitske milicije žele svoju ulogu u ovoj operaciji, zbog čega raste strah od sektaških sukoba u Mosulu u kojem su suniti većina.

Po nekim analitičarima, brigade koje su šiiti poslali u borbu za Mosul, nisu manje mračne od brigada IS. I njihovi zločini, počinjeni nad sunitskim civilima, slični su onima koje čine pripadnici IS.

U sedmicama američkih diplomatskih pregovora prije operacije izaslanici SAD su uspjeli da pošalju poruku svim stranama koje učestvuju u oslobađanju Mosula da sve snage moraju biti pod kontrolom i komandom snaga premijera Abadija, a da sva velika neriješena pitanja za sada, ostaju po strani. Početkom oktobra u Vašingtonu je održana konferencija za pripremu napada na Mosul.

„Irak je sve više država raznih milicija, u kojoj su vojska i policija samo marginalni igrači, dok se za prevlast bore milicije različitih etničkih grupa i opredjeljenja", ocjenjuje stručnjak za Irak Gido Štajnberg iz njemačke Fondacije za nauku i politiku. Te milicije značajno su doprinijele tome da se od pobunjenika preuzmu glavni gradovi provincija, kao što su Tikrit i Ramadi. Međutim, cijena je bila visoka: pod izgovorom borbe protiv terorizma, šiitski borci često su protjerivali i nedužne sunitske civile i potom u njihove domove naseljavali svoje ljude.

Razne šiitske grupe u svojim redovima imaju više od 100.000 boraca. No, šiitske milicije nisu jedine grupe koje pokušavaju da izvuku politički kapital iz borbe za oslobađanje Mosula.

U koaliciji su i kurdske pešmerge. Njihov cilj je da dodatno stabilizuju i od Iraka još više odvoje Autonomni region Kurdistana. To je odavno mobilisalo i tursku vladu koja je u Irak poslala hiljade vojnika. Njihov zadatak je da se bore protiv „terorista": za Ankaru su to grupe džihadista poput IS, ali i borci Radničke partije Kurdistana.

Strahuje se i od sukoba između turske vojske i šiitskih milicija. S obzirom na to da, nakon osvajanja Mosula, milicije žele da prošire svoj uticaj u gradu i oko njega, turska vlada ne strahuje samo od prisustva Kurda na svojoj granici, već i od šiitskih ekstremista. Zbog toga će se truditi da to, koliko je moguće, spriječi.

U narednim nedjeljama i mjesecima, koalicija protiv IS biće ujedinjena u cilju osvajanja Mosula. Ali najkasnije, nakon toga, suprotnosti između koalicionih partnera mogle bi da se pretvore u otvorene sukobe.


Uloga Turske

Turski avioni pridružili su se vazdušnoj operaciji koja podržava iračke kopnene snage i kurdske Pešmerge u borbi za oslobađanje Mosula od boraca oružane grupe Islamska država Irak i Levant, izjavio je turski premijer Binali Jildirim. Jildirim je rekao da Turska ,,blisko prati" šta se događa, ali nije iznio detalje o prirodi turske zračne podrške. Istovremeno je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan poručio da njegova zemlja ima istorijsku odgovornost za oslobađanje iračkog grada. Predsjednik Erdoan je naglasio da se Turska brine za interese sunitskih muslimana i Turkmena u Mosulu. Ulogu Ankare u operaciji za zauzimanje Mosula kritikovali su kako Irak tako i zemlje Zapada. Prisustvo turskih snaga je u posljednje vrijeme podiglo tenzije između Bagdada i Ankare jer iračka vlada tvrdi da turskim trupama nisu dali odobrenje da uđu i traže izlazak iz zemlje, što turska strana odbija. Turska, međutim, ignoriše sve pozive da povuče svoje snage sa sjevera Iraka, uz obrazloženje da su njihovi vojnici obučavali iračke borce radi pomoći za oslobađanje Mosula. Komentirajući američke optužbe, Erdoan je kazao: ,,Dolazite s udaljenosti od desetaka hiljada kilometara i imate pravo kazati da vas je Bagdad pozvao. U redu, ali Turska ima granicu dugu 350 kilometara i prijetnja je stalno prisutna."


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1396. petak 21. jul 2017. godine Katnićevo suđenje stoljećaSPECIJALNI UDAR (Mil...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1395

Broj 1395. petak 14. jul 2017. godine Funkcioneri i njihova djeca:SVAKOGA DANA, U SVAKOM ...

 

Monitor broj 1394

Broj 1394. petak 7. jul 2017. godine PRIJETNJA SVIMA (Miodrag Perović) Ogledalo vlast...