Monitor.co.me

REFERENDUM U REPUBLICI SRPSKOJ: RASPAKIVANJE DEJTONSKOG SPORAZUMA: Milošević nije umro

E-mail Ispis PDF
Aleksandar-Vucic-i-Bakir-IzŠto je 25. septembar, kada bi trebalo da se održi referendum u Republici Srpskoj, bliže, strasti u Banjaluci i Sarajevu, ali i u regionu, su uzavrelije. Međunarodna zajednica od Brisela i Vašingtona do Moskve uključena je, bilo da smiruje ili potpiruje oganj. Ustavni sud BiH ocijenio je da treba promijeni Zakon o praznicima. Prema tim izmjenama dan RS ne bi se obilježavao 9. januara jer je to diskriminatorski prema građanima koji nisu Srbi – Bošnjacima i Hrvatima. Poslanici iz reda srpskog naroda 9. januara 1992. formirali su tzv. Srpsku republiku BIH, što je bio uvod u kasniji rat i razaranja u BiH. Tog dana slavi se i krsna slava RS – sv. arhiđakon Stefan.

Ustavni sud je suspendovao i odluku o održavanju referenduma, ali RS od njega ne odustaje. Najnovije usijanje u predreferendumsku napetu atmosferu unio je ratni komandant Armije BiH Sefer Halilović, sada penzioner. On je u utorak izjavio da bi održavanje referenduma značilo ,,raspakivanje" Dejtonskog mirovnog sporazuma i što bi vodilo u oružani sukob.

,,Nakon referenduma Dejtonski ustav više ne vrijedi, onda se vraćamo na Ustav Republike BiH, a nakon toga neka nam Bog pomogne svima, neka nam da prvo razuma, a onda snage da tu priču dovedemo do kraja", izjavio je Halilović za TV1. Ocijenio je i da se RS u eventualnom sukobu može održati najviše 10 do 15 dana. ,,I zato ja apelujem da se dobro razmisli... Nećemo dopustiti da nam neko pola države otcijepi", kazao je Halilović.

Uslijedila je žustra reakciju šefa srpske diplomatije Ivice Dačića, iako Halilović nije ni na kakvoj funkciji. ,,Halilović govori ono što Izetbegović misli. Zato njegove prijetnje treba shvatiti ozbiljno, jer pokazuju da postoje ratni planovi, koji se baziraju na procjeni da RS ne može izdržati više od 10-15 dana i da ni Srbija ne može da je odbrani", rekao je Dačić. Naveo je i da Srbija ,,neće dozvoliti vojni napad i uništenje Republike Srpske" i da je ,,dovoljno jaka da odbrani sebe, a neće dozvoliti ni uništenje RS ako bude napadnuta".

U sličnom stilu reagovao je i ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović, rekavši da je ,,poznato da su svi koji prijete na način kako to radi Bakir Izetbegović i njegov glasnogovornik Sefer Halilović, u stvari, obično kukavice i takvi ljudi ne zaslužuju posebnu pažnju, ali se radi o ozbiljnoj stvari".

Ulogu pobornika pomirenja na sebe je, u skladu s imidžom koji gradi, preuzeo predsjednik Vlade Aleksandar Vučič, koji je s panela u Njujorku u organizaciji bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Bila Klintona poručio da će Srbija učiniti sve da zadrži mir i stabilnost. ,,Teže je nego prije 20 godina i svakoga dana postaje sve teže. Moramo da uložimo mnogo hrabrosti, jer je atmosfera veoma loša".

Bakir Izetbegović, koji se kao i Vučić nalazi u Njujorku je kazao kako je, bez obzira na trenutnu složenu situaciju, uvjeren da će zajednički interes prevladati. ,,Taj interes jeste mir i napredak za sve građane. Nakon što uminu upalni procesi izazvani predizbornim nadigravanjima, ponovo ćemo morati da se posvetimo ozbiljnom poslu. Tek ćemo u tom periodu moći realno sagledati i kakve će posljedice imati protivdejtonski i antiustavni referendum u entitetu RS najavljen za 25. septembar", naveo je Izetbegović.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, takođe u Njujorku, kazala je da je referendum o danu RS najavljen za 25. septembar u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom i izrazila nadu da neće biti održan. Ona je dodala da Hrvatska čvrsto podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH u kojoj su Hrvati, uz Srbe i Bošnjake jedan od konstitutivnih naroda.

U zapaljivoj situaciji Evropska unija je odlučila da prihvati kandidaturu BiH za članstvo u Uniji. Rasprostranjeno je mišljenje da je to poslije višegodišnjeg odlaganja iz Brisela zbog neispunjavanja uslova, ,,šargarepa" namijenjena smirivanju strasti u BiH. ,,Posmatram ovu odluku EU kao političku odluku usmjerenu k pozitivnom djelovanju k Bosni i Hercegovini, jer politička kriza u BH dovodi do urušavanja institucija vlasti, koja sada izlazi na vidjelo kroz priču o referendumu u Republici Srpskoj, ali nije vezana isključivo za referendum", rekao je politički analitičar Srećko Latal. On je kao jedan od posebno značajnih problema u BiH naveo i odbijanje različitih aktera da primijene čak 76 odluka Ustavnog suda te države.

Iz ambasade SAD u Sarajevu podsjetili su kako je Ustavni sud ovlašćen za rješavanje sporova između različitih nivoa vlasti, te pozvali RS da se uzdrži od održavanja referenduma. Prema stavu SAD, referendum bi značio podrivanje pravne države, stavljanje RS u izolaciju i nesigurnost i direktno osporavanje državnog pravosuđa. Osporavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, upozorili su iz ove ambasade, ne može proći bez posljedica. Protiv referenduma izjasnio se i visoki predstavnik u BiH (OHR) Valentin Incko. Radi se o osporavanju državnog pravosuđa, kazao je austrijski diplomata slovenačkog porijekla.

Dva dana uoči referendum Milorad Dodik će posjetiti Moskvu i biti primljen kod predsejdnika Ruske Federacije Vladimira Putina. Dodik insistira da je ta posjeta bila ranije dogovorena, da će s Putinom razgovarati o ekonomskim i političkim temama, te pokušati da mu objasni razloge za održavanje referenduma. Ambasador RF u Srbiji Aleksandar Čepurin izjavio je da Rusija podržava stav Srbije da se ne miješa u unutrašnje stvari RS i ne utiče na održavanje referenduma u tom entitetu.

Dodik je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RFE) kazao kako će referendum biti održan. ,,To je vrsta ankete, da provjerimo šta narod misli o 9. januaru. Taj referendum nije uperen ni protiv evropskih integracija, niti je antidejtonski". Dodik je kazao da ukoliko bi mu OHR zabranio politički rad, on to ne bi prihvatio. Takođe je kazao da ne zna da li će secesija ,,biti pitanje statusa u nekim godinama koje dolaze, da li će to moja generacija uraditi ili ne... Pretpostavljam, imajući u vidu kretanja i grubu silu nametanja i oduzimanja nadležnosti, da ćemo shvatiti da je dara prevršila mjeru, pa bi možda i to moglo da dođe na dnevni red."

Zalaganje Dodika za održavanje referenduma na tragu je njegove višegodišnje politike da je BiH neodrživa država, te da i ovaj entitet ima pravo da se izjasni o svom statusu. Odabrao je ne toliko bitno pitanje – Dan RS – o čemu se dogovor mogao postići i u institucijama. Dodik očito želi da testira Sarajeva i međunarodne zajednice.

Rasprostranjeno je mišljenje da Dodiku referendum služi i za skretanje pažnje nezadovoljnih građana sve gorim standardom i rasprostranjenom korupcijom za koju se sumnjiči i on. Dodik nastoji da neutralizuje i opoziciju koja bi mogla da na lokalnim izborima 2. oktobra čak bolje prođe od njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a da ih na opštim izborima za dvije godine ukloni sa vlasti.

No priča o referendumu je, prije svega, produkt i posljedica etnifikacije politike koja održava homogenizaciju srpskog naroda u RS, koja nije ni prestajala od '90-ih. To će se svakako pokazati i na referendumu, ako bude održan, na kome će glasati veliki broj građana srpske nacionalnosti i skoro stoprocentno podržati odluku vlasti u Banjaluci.

„Pričom u referendumu Dodik je uhvatio opoziciju u raskoraku koja mora da podrži ovakvo izjašnjavanje naroda – u suprotnom rizikuje da bude optužena za izdaju. Međutim, da je toj istoj opoziciji zaista stalo da funkcionalne BiH, ona bi se distancirala od Dodikove nacionalističke politike bez obzira na rizike. Međutim, opozicija u RS se razlikuje od vladajuće partije samo u taktici, a ne i ciljevima kada je reč o položaju ovog entiteta u BiH," ocenjuje RFE.

Raspakivanje Dejtona otvara Pandorinu kutiju da se, recimo Srebrenica u kojoj su Bošnjaci u većini izjasni za izdvajanje iz RS. Moguće je i da Bošnjaci i Hrvati nadglasaju Srbe na nivou cijele BiH što bi moglo da ugrozi opstanak RS. Taj scenario, po RFE, nije u ovom trenutku realan jer i Hrvati teže stvaranju trećeg entiteta pa im je za ostvarivanje tog cilja Banjaluka bliži saveznik nego Sarajevo. Međutim, referendumske igre koje podstiče Dodik su rizične i mogu se vratiti kao bomerang onome ko ga je bacio.

Bivši predsjednik Ustavnog suda BiH dr Ćazim Sadiković ocijenio je da će u raspletu priče oko referenduma u RS i Dana RS najvažnije biti da li će prevladati država, ili će ona biti podređena entitetima. ,,I na ovom primjeru vidimo da je država BiH ugrožena. Postoji opravdana bojazan da entiteti udave državu" kaže on za Oslobođenje.

Možda se ništa neće spektakularno desiti 26. septembra, dan poslije predviđenog referenduma, kako predviđa hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. Pojedinim analitičarima je sasvim izvjesno da će održavanje referenduma produbiti tenzije i animozitete u BiH, odškrinuti vrata i pojačati apetite vlasti u RS za megalomanskije opcije. To će izazvati dodatno podozrenje, nezadovoljstvo i homogenizaciju druga dva naroda, prije svega bošnjačkog.


Balansiranje

Odluka Srbije da ne podrži referendum u RS jedino je moguća sve dok je ulazak u EU njen cilj. Istovremeno, stav da neće ni tražiti od vlasti u Banjaluci da odustane od ovog poteza, u skladu je s politikom balansiranja zvaničnog Beograda - na međunarodnom planu između Brisela i Moskve, a na regionalnom to se iskazuje makar formalnom podrškom teritorijalnom integritetu BiH, ali i jačanjem veza sa RS. Dugoročno gledano, RS je jedini dobitak za Srbiju u ratovima devedesetih i ona očito nastoji da ga učvrsti, da posluži i kao neka vrsta kompenzacije za gubitak Kosova.


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1404. petak 15. septembar 2017. godine   ZAKON O RADU PO MJERI KAPITALA:Vlast prot...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1403

Broj 1403. petak 8. septembar 2017. godine   SUĐENJE STOLJEĆA:Puč i druge magle (...

 

Monitor broj 1402

Broj 1402. petak 1. septembar 2017. godine   ZASTIĐE (Milena Perović Korać) Dvana...