Monitor.co.me

KOSOVO I DEMARKACIJA GRANICE SA CRNOM GOROM: Na istorijskoj raskrsnici

E-mail Ispis PDF
hasim-taciPovodom rasprave poslanika kosovskog parlamenta o demarkaciji granice sa Crnom Gorom u Prištini vlada napeta situacija. Dio opozicije najavio je protest, jer smatra da Kosovo sporazumom o demarkaciji gubi 8.000 hektara teritorije. Pokret Samoopredjeljenje, koji mjesecima bacanjem suzavca u Skupštini prekida raspravu o demarkaciji, upozorio je da Kosovu prijeti napetost i destabilizacija ukoliko Vlada pokuša da sprovede sporazum sa Crnom Gorom ili onaj o formiranju Zajednice srpskih opština.

U Briselu situaciju ocjenjuju veoma osjetljivom i teškom. Tamo institucije Evropske unije treba uskoro da razmatraju proces vizne liberalizacije Kosova koji zavisi i od demarkacije granice sa Crnom Gorom. ,,Nadam se da ćemo imati pozitivan rezultat... i to je nešto što svi u Briselu očekuju," izjavila je izvjestiteljka Evropskog parlamenta za vizni režim sa Kosovom Tanja Fajon.

Svjestan situacije predsjednik Kosova Hašim Tači je u nedavnom obraćanju naciji kazao da Kosovo treba da se odluči između integracije i izolacije. Naveo je da se Kosovo nalazi na istorijskoj raskrsnici da donese ne tako lake, ali pravedne odluke radi bržih evroatlanskih integracija i ekonomskog razvoja, ili da zemlja ostane pasivna i talac bolne prošlosti.

On je poslanicima Skupštine Kosova poručio da će imati istorijsku odgovornost na dan kada se bude glasalo o ratifikaciji Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom. ,,U vašim rukama je da dokažete da je Kosovo ozbiljna država koja se pridržava međunarodnih obaveza", kazao je on.

,,Glasajte kako biste potvrdili našu geostratešku orijentaciju i partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i zapadnim evropskim saveznicima i našu viziju za evroatlanske integracije. Ne žrtvujte vašu budućnost i budućnost cijelog Kosova radi dnevnih ili lokalnih političkih interesa", dodao je Tači.

Tači je istakao da je zloupotreba pitanja demarkacije radi političkih poena lažan, rizičan i neodrživ razlog, dodajući da je sporazum pravedan i da Kosovo nije izgubilo ni jedan kvadratni metar. Dodao je da će svako kašnjenje ratifikacije uticati na evropsku budućnost Kosova i bezvizno putovanje za građane Kosova.

,,I to nije jedina šteta. To je samo početak onoga što može da predstoji. Ako ne uspijemo u tome, onda ćemo zakasniti sa formiranjem Oružanih snaga Kosova, i odložiće se na neodređeno vrijeme proces integracije u NATO", istakao je Tači.

Predsjednik Kosova je poručio da na Kosovu nema mjesta nasilju i prijetnjama i da je ,,neprihvatljivo da se zbog političkih motiva napadaju državni zvaničnici i institucije Kosova".

,,Nasilje pripada prošlosti. Budućnost je u miru, dijalogu i saradnji. Samo integracijom zajednica uklanjamo uticaj Srbije sa Kosova. Samo saradnjom sa susjedima možemo da se integrišemo u NATO i EU. Rješenja pred nama su veoma jasna - integracija ili izolacija. Ja sam zajedno sa vama posvećen integraciji Kosova u euroatlansku porodicu", završio je Tači.

Tači je govorio pošto je Kosovo posjetio potpredsjednik SAD Džo Bajden koji je tom prilikom poručio da vlasti u Prištini treba u narednom periodu da riješe, pored ostalog, pitanje demarkacije granice sa Crnom Gorom. Bajden je pozvao i na prekid nasilja u kosovskom parlamentu. ,,Upotreba nasilja kako bi se ometali neki demokratski procesi je u potpunosti neprihvatljiva", kazao je Bajden.

Analitičari su uvjereni da je cilj njegove posjete Kosovu rješavanje političkih pitanja koja su mjesecima u zastoju. Oni, između ostalog, smatraju kako je Bajdenova posjeta Prištini posljednje upozorenje kosovskim političarima.

,,Političke strukture na Kosovu ne djeluju racionalno, odnosno, treba da se shvati da neka pitanja koja su od državnog interesa nisu za unutrašnjopolitičku upotrebu. Vjerujem da će posjeta Bajdena Kosovu poslati posljednju poruku političarima da je vrijeme da shvate šta je državni, institucionalni interes, a šta treba da bude partijski interes", kazao je profesor Univerziteta u Prištini Avni Mazreku.

Džejms Huper, nekadašnji diplomata SAD i stručnjak za Balkan, smatra da kosovski zvaničnici treba da izbjegnu pokušaje da se žale o svojim problemima i traže od SAD da preuzme kontrolu u rješavanju problema koje bi samo kosovsko rukovodstvo trebalo da sredi, kao što je na primjer demarkacija granice sa Crnom Gorom.

,,Kosovo će biti u mnogo povoljnijoj poziciji da nastavi svoj cilj – put ka članstvu u NATO ako vođstvo ove države pokaže snalažljivost u rješavanju problema sa Crnom Gorom, umjesto da se oslanja na to da ih SAD rasterete i oslobode pritiska na putu postizanja funkcionalnog kompromisa", zaključio je Huper.

No, iz pokreta Samoopredjeljenje su poručili da su Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom i o Zajednici opština sa srpskom većinom štetni i neprihvatljivi, i neće proći, bez obzira na bilo čije izjave.

U Pokretu Samoopredjeljenje vjeruju da nije realno Tačijevo upozorenje da Kosovo bez Zajednice i bez ratifikacije demarkacije može ostati usamljeno i izolirano od svijeta, ali i napušteno i od SAD i Brisela. Samoopredjeljenje upozorava da Kosovu preti napetost i destabilizacija ukoliko Vlada pokuša da sprovede ova dva sporazuma.

Pored kosovske opozicije, i jedan dio poslanika vladajućih partija se protivi demarkaciji.

Za ratifikaciju sporazuma potrebna je dvotrećinska većina, koja je inače upitna, s obzirom na da se i jedan broj vladajuće koalicije protivi sporazumu.


Nije izgubljen ni kvadratni metar

Naučno-profesionalna konferencija o procesu demarkacije Kosova i Crne Gore, koja je okupila predstavnike državnih institucija, poslanike, predstavnike nadležnih komisija, civilnog društva i stanovnike pećkog kraja, nije uklonila dosadašnje dileme o ovom procesu. Iz Državne komisije za demarkaciju su rekli da je teritorija Republike Kosova nepromijenjena, komisija stručnjaka je poručila da ostaje na poslanicima da procijene rad dviju komisija predstavljenih tokom rasprave. Dok su državni predstavnici branili rad Državne komisije o demarkaciji i tvrdili da nije izgubljen ni kvadratni metar u tom procesu, druga strana je ulagala napore da dokaže da Kosovo ipak jeste izgubilo 8.000 hektara. U zaključcima 24 poslanika, koji su zahtijevali ovu raspravu, stoji da je Državna komisija napravila nekoliko propusta tokom procesa i predložili su ponovno razmatranje procesa s tim da međunarodni prijatelji posreduju između dviju država oko spornog pitanja. Ono što je sporno jeste Čakor na samoj granici. Kosovska opozicija tvrdi da taj reon pripada Kosovu, a da demarkacijom nije uključen. Američki ambasador na Kosovu Greg Delavie kazao je da administracija u Vašingtonu smatra da je usvajanje demarkacije sa Crnom Gorom dobro za Kosovo i region. Naveo je da je granica iz 2007, kada su tekle pripreme za proglašenje nezavisnosti, ista kao ona iz Ahtisarijevog plana na osnovu koje je proglašena nezavisnosti, ista kao ona iz Ustava i sa zastave Kosova. Predsjednik Kosova Hašim Tači rekao je na raspravi da ,,pitanje demarkacije kao državni problem ne postoji". ,,Kosovo nije izgubilo ni metar svoje teritorije. Takođe, želim da pojasnim da su institucije Kosova radile demarkaciju, a ne ponovno pisanje istorije", naglasio je Tači. On je dodao da kosovske vlasti ,,vjeruju kartama NATO-a, a ne jugoslovenskim stručnjacima". Premijer Kosova Isa Mustafa je rekao da su pećke katastarske knjige dokazale da Kosovo nikada nije upravljalo teritorijama za koje opozicija tvrdi da jeste. Predsjednik Državne komisije za demarkaciju Murat Meha naveo je da prilikom procesa demarkacije nisu urađene nove karte za granične zone, nisu promijenjene teritorije graničnih opština, ni administrativna linija iz 1998, kao ni granična linija Republike Kosovo ,,ni za kvadratni metar". Predsjednik Skupštine Kadri Veselji izjavio je da se ovom raspravom šalje poruka svim susjedima da su dobrosusjedski odnosi veoma važni za Kosovo. ,,Zainteresovani smo da imamo dobre odnose sa Crnom Gorom koja je bila među prvima prilikom priznanja Kosova. Zaitneresovani smo da imamo dobre odnose i sa ostalim državama". Ambasador Delavie je pozvao Skupštinu da u miru glasa za sporazum o demarkaciji. On je kazao da upotreba ovog pitanje radi političkih poena može prouzrokovati ksenofobiju i nacionalizam što nije potrebno ovom regionu. Navodeći kako je rasprava pokazala da je verzija predsjednika Državne komisije Murata Mehe o demarkaciji pogrešna, lider opozicione Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj zatražio je da na zasjedanju Skupštine bude poništen sporazum sa Crnom Gorom. On je rekao kako se nada da će ponovo početi pregovori sa Crnom Gorom o novom procesu demarkacije, i zatražio razumijevanje od Podgorice. Na kraju je napustio diskusiju. Poslanik vladajućeg Demokratskog saveza Kosova Špejtim Bulići, inače profesor geografije koji je inicirao ovu raspravu, rekao je da je materijal Državne komisije lažan i da je pripremljen nakon potpisivanja sporazuma o određivanju granice.


Sporazum na najvišem nivou

U Crnoj Gori se ne razmatra mogućnost ponovnog razgraničenja sa Kosovom. Član spoljnopolitičkog Odbora crnogorskog parlamenta Nikola Gegaj je podsjetio da je Sporazum potpisan na najvišem nivou, u prisustvu predstavnika međunarodne zajednice i da je sada još samo preostalo da to potvrdi i kosovska Skupština. Crna Gora i Kosovo su potpisale Sporazum o razgraničenju u Beču gdje su bili prisutni predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i premijer Kosova Isa Mustafa u prisustvu austrijskog šefa diplomatije Sebastijana Kurca. „Ne vjerujem da će doći do preispitivanja nečega što je potpisano i usvojeno od strane Komisije koje su dobro obavile posao, kao i vlade obje države," kazao je Gegaj, prenio je Radio Slobodna Evropa. Gegaj je kazao da je i predsjednik SAD Barak Obama tokom nedavnog razgovora sa ambasadorom Kosova Florom Čitaku pozdravio i podržao Sporazum o razgraničenju Crne Gore i Kosova. „Skupština Crne Gore je ratifikovala Sporazum, te očekujem da to ubrzo učini i susjedna i prijateljska država Kosovo", dodao je poslanik Gegaj.


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1396. petak 21. jul 2017. godine Katnićevo suđenje stoljećaSPECIJALNI UDAR (Mil...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1395

Broj 1395. petak 14. jul 2017. godine Funkcioneri i njihova djeca:SVAKOGA DANA, U SVAKOM ...

 

Monitor broj 1394

Broj 1394. petak 7. jul 2017. godine PRIJETNJA SVIMA (Miodrag Perović) Ogledalo vlast...