Monitor.co.me

NOVI POKUŠAJ REVIZIJE ISTORIJE U SRBIJI: Puzajuća rehabilitacija Slobodana Miloševića

E-mail Ispis PDF
slobodan-milosevic-570x300Nekadašnji predsjednik Srbije i Jugoslavije Slobodan Milošević i više od deset godina poslije smrti, dijeli sunarodnike, ali i tek formiranu koalicionu vladu Srbije, pa čak i dominantno vladajuću Srpski naprednu stranku (SNS). Pri tome, pokojni Milošević je to u stanju da uradi čak i kao "sporedni lik" u presudi još jednom bivšem, predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću, koja je izrečena u martu pred haškim Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Jugoslaviji.

Priča nije pokrenuta iz Haga, niti iz redova poštovalaca lika i djela Slobodana Miloševića, bar ne domaćih, već preko portala jednog, kako kažu, ,,ekstremnog magazina" CounterPunch, i novinara Endija Vilkoksona, koji je objavio da je na 1.303. strani presude od 2.950 strana, navedeno ,,da nije bilo dovoljno dokaza da se Slobodan Milošević složio s planom trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorija bosanskih Srba". Vilkoksonov tekst je potom preuzeo britanski novinar Neil Klark koji tvrdi da je tokom tog procesa Slobodan Milošević oslobođen svake odgovornosti za ratove koji su vođeni na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 1995. godine. ,,Zaključak Međunarodnog suda pravde (ICTY) da je jedna od najviše sataniziranih osoba našeg doba, u stvari, nevina i da nije odgovorna za najmonstruoznije zločine koji joj se pripisuju, svakako je trebala biti na naslovnim stranama svjetskih medija", napisao je Klark na svom blogu, a prenio ruski Raša tudej. Inače, Klark je prema upućenima poznat kao Miloševićev apologeta, baš kao i apologeta akcija ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.

Ministri u vladi Srbije Ivica Dačić i Aleksandar Vulin, koji su 1990-ih bili dio Miloševićevog režima, su poslije pisanja Klarka i Vilkinsona konstatovali da bivši šerf države nije kriv, odnosno da je oslobođen svake krivice za ratne zločine, te da se pokazalo kako je njegova politika bila ispravna.

Dačić i počasni predsjednik SPS Milutin Mrkonjić, jedan od najvjernijih poštovalaca Miloševićevih, predložili su podizanje spomenika bivšem šefu države. Njima se pridruzio i vođa u parlamentu najbrojnije opozicione Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, najomiljeniji Miloševićev opozicionar koji je više od decenije bio zatočen u zatvoru Haškog tribunala u Ševeninegnu, u vrijeme kada je tamo tamnovao i Milošević.

Još dalje je otišao koalicioni partner SPS, vođa Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma, koji misli da bi, poslije svega, Srbija trebalo da tuži Haški tribunal - zbog ubistva Miloševića.

Te su izjave bile dovoljne dijelu opozicije da zatraže njihovu smjenu, zbog toga što, kako navode, amnestiraju ,,politiku Miloševićevog zločinačkog režima".

,,Politika Miloševićevog režima, čije su prve žrtve bile autonomne pokrajine – Vojvodina i Kosovo, završila je svoj bilans sa četiri izgubljena rata, četiri miliona raseljenih, više od 130.000 ubijenih i jednim međunarodno presuđenim zločinom genocida", naveo je predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak. On je u saopštenju ukazao da bi ,,teror, pljačku i represiju koju su građani Srbije preživjeli, takođe, trebalo ubrojati u tragični i sramotni bilans najcrnje decenije u savremenoj istoriji ovih prostora".

,,Sramotni su pokušaji novoizabranih ministara da falsifikovanjem i neistinitim tumačenjem prošlosti opravdaju svoje učešće u politici rata i nasilja, tako što će sve nas, čitavo društvo, identifikovati sa zločinačkom politikom", naveo je Čanak.

Kazao je i da se danas gotovo svi protagonisti mračnih 1990-ih ponovo nalaze na vlasti.

Čedomir Jovanović, lider Liberalno demokratske partije (LDP), je oštro kritikovao izjavu ministra Dačića: ,,Političari koji ovakvim izjavama pokušavaju da opravdaju sopstvenu ulogu u tragičnoj politici devedesetih ne samo da su razlog konstantnog tapkanja u mjestu i nemogućnosti pravih promjena u društvu nego i glavni katalizator konstantnog podgrijavanja sukoba u regionu".

Novinari su dobili tumačenje Haškog suda. Po njemu ,,nije bilo dovoljno dokaza da se Milošević saglasio sa planom 'stvaranja etnički čiste srpske teritorije'". No, navodi se i da je Milošević bosanskim Srbima tokom rata obezbjeđivao pomoć u ljudstvu, opremi i oružju.

Koordinatorka REKOM i bivša direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić je ocijenila da Dačić svoju izjavu ne daje isključivo u svojstvu predsjednika partije koja je najodgovornija za ratove na prostoru bivše Jugoslavije, već i sa pozicije ministra spoljnih poslova, što znači da ona može da se čita i kao stav Vlade Srbije. Prema njenim riječima, Dačić koristi nepotpune podatke i netačne zaključke kako bi stvorio sliku da je Milošević nevin, prećutkujući njegovu ulogu u Hrvatskoj i na Kosovu.

,,Sljedeća faza tog opasnog plana je vjerovatno iznošenje tvrdnje da je Milošević otrovan, jer bi u suprotnom bio oslobođen krivice," kazala je Kandić. Ona ističe da prisustvujemo pokušaju revizije istorije, ali da oni koji to čine ,,zaboravljaju da postoje čvrsti dokazi o tome šta je rađeno na Kosovu na osnovu kojih su u Hagu osuđeni Miloševićevi generali, te da on nikako ne bi bio oslobođen krivice".

Advokat Toma Fila, koji je u jednom periodu branio Miloševića pred ICTY, je naveo da u tekstu Karadžićeve presude nigdje ne stoji da Milošević nije kriv, te da se iz nje može samo zaključiti da je Karadžić kriv "sto posto". ,,Milošević ne bi bio oslobođen, jer nije bio optužen samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za Kosovo", zaključio je Fila.

Optužnica protiv Miloševića podignuta je zbog zločina na Kosovu, ona je kasnije proširena na Bosnu i Hercegovinu, te Hrvatsku. Činjenica da proces protiv njega nije nikada okončan, ne bi smjela uticati na ocjenu Miloševićeve uloge u istoriji Srbije i Balkana, smatraju neki od analitičara. Po njima, u Srbiji nije stvorena atmosfera u kojoj bi bilo moguće utvrditi ulogu bivšeg predsjednika, ne samo u susjednim državama, nego i u zločinima koji su u njegovo vrijeme počinjeni u Srbiji. Ostala su nerazjašnjena politička ubistva poput bivšeg predsjedniika Ivana Stambolića. Kažnjeni su izvršioci, ali ne i naredbodavci. Nerazjašnjeno je ubistvo novinara Slavka Ćuruvije,nerazjašnjen je pokušaj atentata na Vuka Draškovića u Budvi...

Lista Miloševićevih žrtava je mnogo duža. Svjedoci nestaju, a proticanjem vremena sve je manja šansa da se događaji rekonstruišu. Na djelu je puzajuća rehabilitacija Slobodana Miloševića, zaključuju ti analitičari.


Polemika zbog Miloševića

Nije prošlo ni nedjelju dana od formiranja Vlade Srbije, a članovi vladajuće koalicije, svi sa liste SNS, ušli su u klinč. Čak je premijer Aleksandar Vučić oštro kritikovao ministre Ivicu Dačića i Aleksandra Vulina što u javnosti ponovo otvaraju temu Slobodana Miloševića. ,,Vadite" Miloševića kao temu poslije deset godina. Šta vam to treba, zar nemate druga posla, kazao je Vučić saradnicima Dačiću i Vulinu na početku sjednice Vlade proije nekoliko dana. To je bila prva varnica unutar novog ministarskog tima. Vučić je odbio da komentariše aktuelnu polemiku socijalista i opozicije o ulozi i odgovornosti Slobodana Miloševića. ,,Nemam vremena da se bavim takvim stvarima", odgovorio je premijer na pitanje koje mu je uputio Tanjug povodom debate o Miloševiću. ,,Ne pada mi na pamet da živim u 90-im godinama, ja živim i radim za Srbiju budućnosti i budućnost Srbije", rekao je Vučić. Vučićeva bliska saradnica potpredsjednica vlade Zorana Mihajlović kazala je za Novosti da neki troše vrijeme na rasprave iz prošlosti umjesto da se pripremaju za važne posjete najviših svjetskih državnika Srbiji: ,,Ja sam 5. oktobra bila ispred Skupštine i vikala Gotov je! I ne mislim ništa lijepo o režimu Miloševića koji je sa ostalim nacionalistima na svim stranama prouzrokovao samo rat i ljudske patnje", kazala je Mihajlović. Ministarku su zbog ovakve izjave napali njen stranački kolega Vladimir Ðukanović i jedan od najbližih saradnika premijera Aleksandar Vulin. Ðukanovic je na tviteru objavio da je tom izjavom Mihajlovićeva poručila koliko ,,ne voli njih iz SNS". Đukanović je naveo da Mihajlović tako nije osudila Miloševica, već ,,sve njih koji su tada bili dio vlasti i koji su nacionalisti, pa i samog Vučića".


Američka analiza

U izvještaju koji je Tobi Gati, nekadašnja pomoćnica državnog sekretara SAD za obavještajne poslove i istraživanje, poslala 1. decembra 1995. godine detaljno se analizira uticaj Miloševića na odluke Pala, ali i njegove opcije kada je riječ o predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću i načelniku Glavnog štaba Vojske RS generalu Ratku Mladiću. ,,Milošević ima više mogućnosti da ukloni Karadžića i Mladića uključujući i atentate, ali su druge opcije mnogo realnije, kako bi bilo izbjegnuto stvaranje mučenika od njih dvojice. Mnogo je vjerovatnije da Karadžiću ponudi sklanjanje u neku vilu na jadranskoj obali, gdje bi, pod prijetnjom izručenja Haškom tribunalu, mogao da ga privoli da se povuče sa funkcije (to je bilo predviđeno Dejtonskim sporazumom, postignutim deset dana ranije, op.a.) Kod Mladića je direktniji pristup mnogo vjerovatniji: kao oficir Vojske Jugoslavije s bosanskim korjenima Mladić bi vjerovatno poslušao naredbu da se vrati u Beograd, posebno ako mu se omogući pravna zaštita. Kada obojica budu pod njegovom kontrolom, imaće mogućnost da ih izruči Hagu", piše Gatijeva. Ona naglašava da je Milošević siguran u svoju vodeću ulogu među Srbima i da zbog toga gaji posebno interesovanje kako bi bosanski Srbi ostali buntovni. ,,Na duže staze, Miloševićeva glavna briga mora biti oko svog podneblja, trenutno Srbije i Crne Gore, gdje nastavlja da učvršćuje svoju vlast, a što se tiče proširenja teritorije uvijek postoji novi dan", pisala je Gatijeva.


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1413. petak 17. novembar 2017. godine PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV NEBOJŠE MEDOJEV...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1412

Broj 1410. petak 27. oktobar 2017. godine   U sudnici pučist-saradnik:ŠTO PROPUŠTI...

 

Monitor broj 1411

Broj 1411. petak 3. novembar 2017. godine MILOŠEVIĆEVI KADROVI U SRBIJI I CRNOJ ...