Monitor.co.me

Trinaesti čovjek

E-mail Ispis PDF
Za američkog diplomatu Maršala Brementa saznao sam sasvim slučajno. U deklasifikovanim izvještajima američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost sa kraja 70-ih godina pisanih za Karterovog savjetnika, poznatog teoretičara geopolitike, Zbignjeva Bžežinskog, bio je potpisan kao autor ideje da od Avganistana treba napraviti ,,Vijetnam za Sovjetski Savez" - šokantan poraz od koga bi se vojska i država teško oporavile. Ta ideja je dovela do snažne američke podrške za radikalne mudžahedine koji su od Avganistana napravili pakao na zemlji ne samo za Sovjete i komunističku političku elitu, nego i za veliku većinu običnih građana. Sve to se na kraju kao bumerang vratilo i SAD-u kroz bin Ladena i Al-Kaidu, ali tada je Brement već bio u penziji, pa nije moglo imati nikakvog uticaja na njegovu karijeru. Ona je dostigla svoj vrhunac za vrijeme reganovskih 80-ih kada je bio ambasador na Islandu, a kasnije i ugledni univerzitetski profesor.

Brementova životna priča, tako tipična za visoke službenike imperijalne mašine, teško da bi zavrijedila čitalački interes da par godina pred smrt nije objavio jedan politički roman. Taj roman je objavila mala i nepoznata izdavačka kuća. Nikada nije objavljen u velikom broju primjeraka što me dodatno zainteresovalo. Roman se bavi upravo Vijetnamom. Na više od 400 stranica, opisuje Brementovo tragično iskustvo koje je krio cijeli život. Iako su sva imena izmijenjena, fabula je do detalja autentična.

Vijetnam je bio Brementovo prvo diplomatsko mjesto. Dobio ga je na banalan način. Tadašnji ambasador Frederik Nolting je tražio da mu se pošalje savjetnik koji dobro igra tenis kako bi mogao da pobijedi tandem šefa američke vojne misije i njegovog zamjenika. To je bilo sredinom 1962. kada je američko vojno prisustvo u Vijetnamu bilo minimalno i kada se vojska Južnog Vijetnama uspješno odupirala napadima komunista sa sjevera. Nolting je bio u dobrim odnosima sa predsjednikom Ngo Dinh Diemom. Diem, visoko obrazovani pripadnik bivše dinastije koji je zamalo postao katolički sveštenik, je bio na čelu umjereno autoritarnog, klijentelističkog režima.

Međutim, jaka frakcija u okviru američkog vojno-obavještajno-medijskog kompleksa bila je nezadovoljna sa Diemom. Njegova opreznost i posvećenost jedinstvu vijetnamskog naroda koje bi prevazišlo ideološke podjele činila im se kao slabost. Agresivni anti-komunizam je bio njihova deviza. Nolting je otišao na odmor u ljeto 1963. i više se nije vratio. Bio je zamijenjen Henrijem Kabotom Lodžom, bivšim senatorom, ambasadorom u UN-u i republikanskim vice-predsjedničkim kandidatom.

Samouvjeren, arogantan i bahat, Lodž je, čim je stigao, počeo da se ponaša kao imperijalni gospodar. Prvih sedmica nije čak htio ni da razgovara sa Diemom, iako je to univerzalno diplomatsko pravilo. Počeo je da šuruje sa grupom generala koji su pod rukovodstvom CIA spremali vojni udar. Još uvijek na mjestu savjetnika ambasadora, Brement je sve to posmatrao sa nevjericom. Međutim, nije rekao ništa niti tražio da ode.

Vojni udar se odigrao na Dan mrtvih, 1. novembra 1963. Diem i njegov brat Nhu su uspjeli da pobjegnu iz predsjedničke palate. Zvali su američku ambasadu, odali gdje se kriju i rekli da žele da se predaju SAD-u. Jedini svjedok poziva je bio Brement. Lodž mu je rekao da o tome nikada i nikome ne smije govoriti: poziv jednostavno nije postojao. Diem i Nhu su ubrzo uhvaćeni i likvidirani na licu mjesta. Brement je zapisao da se osjećao kao trinaesti čovjek u streljačkom vodu. I da cijeli život, bez obzira na karijerne uzlete, nije našao psihički mir.

Nestabilnost koja je potom zahvatila Južni Vijetnam kroz seriju vojnih udara i ubistava na kraju je rezultirala krahom države, komunističkim trijumfom, i najvećim vojnim porazom SAD-a u svojoj istoriji. Možda se sve moglo izbjeći da je bilo manje imperijalne megalomanije i zakulisnih radnji, a više razumijevanja za lokalne prilike. Ova lekcija za američku diplomatiju važi i danas.


Filip KOVAČEVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1392. petak 23. jun 2017. godine Želi li vlast hapšenje Nebojše Medojevića:PARLA...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1392

Broj 1392. petak 23. jun 2017. godine Želi li vlast hapšenje Nebojše Medojevića:PARLA...

 

Monitor broj 1391

Broj 1391. petak 16. jun 2017. godine Ko je sve prao pare u Crnoj GoriA MILIVOJE VIDI M...