Monitor.co.me

NOVA OTKRIĆA O UBISTVU VLASNIKA DNEVNOG TELEGRAFA: Direktor Politike naručio tekst “Ćuruvija dočekao bombe”?

E-mail Ispis PDF
slavko-curuvijaSrbija je još zarobljenik 1990-ih godina, makar što se tiče medija. To su pokazala i dva najnovija ovonedjeljna slučaja. Prvi su otkrića o ubistvu novinara Slavka Ćuruvije u Beogradu 1999. godine, a drugi ostavka glavne i odgovorne urednice Politika Ljiljane Smajlović, njen drugi odlazak sa čela najstarijeg djelujućeg dnevnog lista na Balkanu.

Tekst za koji se smatra da je najavio ubistvo Slavka Ćuruvije, novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa, naručio je 1999. tadašnji direktor Politike Dragan Hadži Antić, naveo je u svjedočenju pred sudom bivši urednik Politike ekspres u kojoj je objavljen napis. Đorđe Martić, nekadašnji glavni i odgovorni urednik Politike ekspres u kojoj je objavljen komentar „Ćuruvija dočekao bombe", naveo je da je sa Draganom Hadži Antićem dogovoreno da se napiše tekst o onima koji podržavaju NATO bombardovanje. Prema Martićevim riječima, direktor Politike je napomenuo da ne bi bilo loše da se podsjeti na na činjenicu da je Ćuruvija tražio bombardovanje zemlje.

Dragan Hadži Antić nije prisustvovao suđenju zbog zdravstvenih problema. U kratkoj telefonskoj izjavi rekao je za Radio slobodna Evropa da će sve što ima da kaže reći u svom svjedočenju.

Na suđenju je govorio i Miroslav Marković, autor spornog komentara u Politici ekspres. Izjavio je da mu je tadašnji glavni urednik sugerisao da pomene vlasnika Dnevnog telegrafa, a da sa Mirjanom Marković nije imao nikakve kontakte.

U tekstu Ćuruvija dočekao bombe - udžbeničkom primjeru huškačkog teksta koji treba da iscrta metu na čelima "izdajnika" - autor se poziva na izjavu supruge tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića o tome da joj je „vlasnik jednog beogradskog dnevnog lista rekao da podržava Sjedinjene Američke Države u njihovoj želji da bombarduju Srbiju i da će bombardovanje Srbe naučiti pameti".

„Reč je, dabome, o Slavku Ćuruviji, koji je preko 'svog' lista Dnevni telegraf učinio zaista sve što je 'bilo potrebno' kako bi se 'demokratskom Zapadu', a i 'zabludelim Srbima', objasnio kako treba da se 'dozovu pameti' i okrenu se budućnosti koja je, jasno, 'na Zapadu'. Kada je potom taj isti 'slobodar' Ćuruvija došao pod udar Zakona o informisanju, ali i pod udar drugih zakona zemlje u kojoj živi, skoro da je do samog Klintona stigao vapaj za pomoć protiv 'diktature u Srbiji'", napisao je Marković i završio tekst sljedećim riječima:

„Danas kada te željno očekivane i prizivane bombe ubijaju Srbiju, izdajnici ćute. Ako čekaju da Srbi i Srbija budu pokoreni, uzalud čekaju. A, ako su se nadali da će njihova izdaja biti zaboravljena, uzalud su se nadali."

Slavko Ćuruvija je ubijen je 11. aprila 1999. ispred zgrade u kojoj je stanovao, a za njegovo ubistvo Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti tadašnjeg načelnika Državne bezbjednosti Radomira Markovića, ondašnjeg načelnika beogradskog centra DB Milana Radonjića i bivšeg glavnog inspektora Druge uprave DB Ratka Romića. Kao izvršilac ubistva optužen je bivši pripadnik rezervnog sastava RDB Milan Kurak, koji je u bjekstvu.

Pravnici su podijeljeni oko pitanja može li bivši direktor državne medijske kuće i kućni prijatelj bračnog para Milošević biti putokaz ka otkrivanju nalogodavaca ubistva za koje su optuženi bivši rukovodioci Službe državne bezbjednosti.

Zastupnik porodice Ćuruvija Slobodan Ružić rekao je da je jasna veza između ubistva Ćuruvije i medijske hajke koja je prethodila. "Ovaj tekst je bio medijska priprema za ubistvo Slavka Ćuruvije", smatra Ružić.

Advokat Božo Prelević, međutim, smatra da je na sudu teško dokazati vezu između naručenog teksta i ubistva Ćuruvije. „Nesumnjivo da se zna ko je naručilac i da se radi o supruzi predsjednika Miloševića. Samo, za to ne postoji nijedan dokaz".

Suđenje za ubistvo Slavka Ćuruvije počelo je aprila prošle godine, dakle deceniju i po poslije ubistva, a do sada su ispitani pripadnici Službe državne bezbjednosti. Bivši zamjenik načelnika Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala MUP Srbije Dragan Karleuša rekao je 2013. da je istraga o ubistvu Ćuruvije došla "do zida" i da je iza njega "bio je prostor u kome djeluje Služba državne bezbjednosti".

Slavko Ćuruvija je zbog oštre kritike politike Slobodana Miloševića tokom 1990-ih bio u nemilosti režima. Državna bezbjednost ga je pratila i prisluškivala, novine koje je uređivao bile su zabranjene, a u medijskoj hajci koja je prethodila Ćuruvijinom ubistvu učestvovali su štampani i elektronski državni mediji.

Fondacija "Slavko Ćuruvija" izrazila je zabrinutost da li će suđenje koje je u toku pružiti odgovor na pitanje ko su izvršioci, ali i ko su naručioci ubistva glavnog urednika i vlasnika "Dnevnog telegrafa". Zoran B. Nikolić, iz Fondacije, podsjetio je da je Tužilaštvo odustalo od procesuiranja nalogodavaca i prije nego što je podiglo optužnicu.

Uz Slavka Ćuruviju misterija su, takođe, ostala ubistva novinarke Dade Vujasinović i njenog kolege Milana Pantića.

Radislava Dada Vujasinović ubijena je 8. aprila 1994. u svom stanu u Beogradu. Prvobitnom istragom utvrđeno je da se poznata novinarka ubila iz lovačke puške, što su njena porodica i kolege uporno osporavali. Poslije ponovljene istrage januara 2009. Okružno tužilaštvo u Beogradu podnijelo je zahtjev policiji da prikupi dokaze o ubistvu, uvažavajući vještačenje balističara Vlade Kostića koji je utvrdio da Dada Vujasinović nije mogla sama sebi da nanese rane.

Ministarstvo pravde Srbije proslijedilo je krajem septembra 2015. dokaze u vezi sa smrću Radislave Vujasinović Nacionalnom forenzičkom institutu u Hagu za potrebe supervještačenja.

Dada Vujasinović je kao novinarka magazina Duga izvještavala od početka sa ratišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a među prvima u Srbiji bavila se istraživanjem organizovanog kriminala i bliskosti podzemlja i politike. Nastavila je da se bavi istraživačkim tekstovima o sprezi između kriminala i politike. Kreću sudske tužbe, prijetnje. Napisala je i nekoliko tekstova o Željku Ražnatoviću Arkanu, komandantu Srpske dobrovoljačke garde.

Milan Pantić, dopisnik Večernjih novosti, ubijen je 11. juna 2001. godine sa više udaraca tupim predmetom u glavu, u ulazu zgrade u kojoj je živio sa porodicom. Pantić je pisao, između ostalog, o malverzacijama u Jagodinskoj pivari i cementari u Novom Popovcu.


Ostavka glavne urednice Politike

Istog dana kada je nastavljeno suđenje za ubistvo Slavka Ćuruvije, njegova nekadašnja saradnica Ljiljana Smajlović saopštila je da je podnijela ostavku na funkciju glavne i odgovorne urednice dnevnog lista Politika u znak protesta jer je, kako je napisala, menadžment sprečava u samostalnom rukovođenju redakcijom. Smajlović je saopštila da je ostavka "protest protiv menadžmenta koji sprečava glavnu urednicu u samostalnom rukovođenju redakcijom. Pretpostavljam da direkcija ne bi zauzela neprijateljski kurs prema listu i glavnoj urednici, da u tome nema podršku vlasnika".. Ljiljana Smajlović bila je na čelu Politike u dva navrata - od 2005. do 2008. godine i od 1. jula 2013. godine. Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) su povodom ostavke Ljiljane Smajlović saopštili kako je veoma važno da uređivačka i upravljačka funkcija u medijima budu razdvojene. U slučaju lista Politika situacija je dodatno otežana činjenicom da vlasnička struktura nije transparentna, zbog čega u ovom trenutku javnost ne zna koje su to grupe ili centri moći koji su, sudeći prema obrazloženju ostavke koju je podnijela Ljiljana Smajlović, vršili pritisak na uredništvo. Udruženja su pozvala Ljiljanu Smajlović da, ukoliko ima saznanja o pozadini pritisaka, to javno saopšti i doprinese objelodanjivanju podataka o vlasničkoj strukturi Politike. Na tome je posebno insistirao predsjednik NDNV Nedim Sejdinović: "Ljiljana Smajlović, koja sebe proglašava velikim borcem za medijske slobode i vladavinu zakona..., trebalo bi da prekine zaveru ćutanja i otvoreno, iskreno i javno posvedoči šta se zapravo dešava u Politici, a što je tako dobro sakriveno od očiju javnosti".


Verbalni napadi i autocenzura

Tokom 2015. su se dogodila 34 fizička i verbalna napada na novinare koji su i dalje izloženi samovolji moćnika i često im se uskraćuju informacije od javnog značaja, navedeno je u izvještaju NUNS-a "Hronika napada i pritisaka na novinare". Pri tome je bilo 10 fizičkih napada, tri napada na imovinu i 20 verbalnih prijetnji i pritisaka. Generalni sekretar NUNS-a Svetozar Raković kazao je da je "u odnosu na prethodnu godinu situacija gora, jer je zabeležen veći broj napada na novinare." Raković je ukazao i da "nedostaju izveštaji kritičkog sadržaja i zato se nameće zaključak da su medijske slobode veoma ugrožene". On je dodao i da je ponižavanje novinara od strane zvaničnika tokom 2015. "dostiglo svoj vrhunac". Raković je kazao i da novinari svakodnevno krše Etički kodeks. Uz to, autocenzura i strah za egzistenciju kod novinara rastu iz dana u dan jer je istraživanje Centra za razvoj sindikalizma pokazalo da bi svaki peti novinar podlegao autocenzuri zarad stabilnih mjesečnih prihoda.


Dominira promotivno-propagandno novinarstvo

Zoran Gavrilović, direktor programa „Društvo protiv korupcije" Biroa za društvena istraživanja navodi da je medijska zajednica (ne)svjesno povjerovala da će privatizacija medija, odnosno (upravljačko-vlasnički) izlazak države iz medija i ulazak stranog medijskog kapitala, dovesti do slobodnog i profesionalnog novinarstva. Možda, ali ne u državi zarobljenoj korupcijom, nejakom ekonomijom i pravosuđem. Čak ni uvođenje omamljivog finansiranja javnog interesa, o čijoj raspodjeli u značajnoj mjeri odlučuju novinarska (para)udruženja, nije sačuvala profesionalno naspram promotivno-propagandnog novinarstva.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

zene-sa-textom-pola-strane

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1379. petak 24. mart 2017. godine Državni udar, nova epizoda:GOVORE LI SVJEDOC...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1378

Broj 1378. petak 17. mart 2017. godine Budva, opet najavljeno ubistvo:U BESUDNOJ ZEMLJ...

 

Monitor broj 1377

Broj 1377. petak 10. mart 2017. godine odborjavanjeSTO DANA JADA VLADE (Zoran RADULOVI...