Monitor.co.me

Eho u istoriji

E-mail Ispis PDF
Razlažući slojeve prošlosti i tragajući za fenomenima koji se javljaju u istorijskom trajanaju, ne možemo a da ne zapazimo jednu pojavu koja je prevashodno vezana za samu istorijsku svijest određene grupe – nazovimo je glasne i tihe „činjenice" (zasnovane na faktima ili pripovijesti) koje determinišu samu sliku o prošlom. O čemu je riječ? Moglo bi se reći da određeni činovi iz prošlosti nemaju isti eho u sadašnjosti kod svih. Jedna grupa isti događaj ili proces ne mora nužno posmatrati kao neka druga. Prava distorzija nastaje ukoliko su grupe suprotstavljene.

Nije teško naći primjer koji bi ovo dokazao. Britanci i Francuzi dugo su zamjerali Staljinu što je 1939. godine potpisao pakt o nenapadanju s Hitlerom i to je veoma često u donošenju vrijednosnih sudova „umanjivalo" značaj sovjetske žrtve u Drugome svjetskome ratu u očima zapadnjaka. Za njih je to bio dokaz prevarne i kalkulatorske politike SSSR-a. Međutim, zapostavljali su činjenicu da su iste te zemlje, samo godinu dana ranije potpisale Minhenski sporazum s Njemačkom u kojemu je žrtvovana Čehoslovačka, čime su nosilje evropske demokratije faktički poklekle pred fašizmom i dale mu slobodne ruke da hrani svoje gladno tijelo. Treba li napominjati da je Tajms Hitlera proglasio ličnošću godine? Šezdesetih i sedamdesetih su različite vizije prošlosti bukvalno pocijepale Evropu. Filozofi, istoričari, antropolozi, književnici, sociolozi i dr. počeli su raspravljati prije svega o izvorima totalitarizma unutar hitlerizma i staljinizma. Ljevica, koja je bila u usponu boljševički je pendrekala svakoga ko je sovjetsko međuratno iskustvo pokušao porediti s njemačkim fašizmom. Znamo dobro da je Danilo Kiš toliko bio razočaran svojim lijevo orijentisanim francuskim studentima zbog njihovog ortodoksno blagog stava prema sovjetskim gulazima, da je odlučio napisati remek-djelo Grobnicu za Borisa Davidoviča, čime je podigao spomenik svim žrtvama totalitarizma i pokazao da nema velike razlike između gulaga i koncentracionoga logora. Jedna od najzanimljivijih raspri iz toga doba svakako je ona između Noltea i Firea, koji su se u pismima „svađali" oko toga što je starije od ova dva zla?

Crna Gora je pravo blago za teren dvostrukih standarda, pa čak i zemlja koja bi postmodernoj kritici znatno doprinijela primjerima koji bi dokazali da istorija ne može biti „egzaktna" nauka. O nekim dobro poznatim događajima ili ličnostima lako je naći dvije grupe koje imaju apsolutno (pa čak i apsurdno) suprotne stavove.

Marka Miljanova „prošao je glas" da je bio veliki junak i vojvoda, primjer etike. Njegovi obožavaoci ipak ne iznose suštinski stvar, da nije Marko primjer čojstva i junaštva, već samo autor koji je zabilježio te primjere. Marko je bio i „kartelista" i kamataš, ali i čovjek koji je vjerno služio svoga gospodara dok je ovaj slao kaznenu ekspediciju u njegove Kuče. Tek je nakon nekoliko decenija, zbog ličnih nesuglasica sa svojim vladarem (ovaj put Nikolom) odlučio da progovori o stradanju Kuča, iznoseći pri tom predimenzionirane podatke. Ali za ljude koji to ne znaju o njemu, Marko je standrad. I autoritet. Drugi svjetski rat je posebna priča. Sadašnji simpatizeri nekadašnjega kolaboracionističkoga četničkoga pokreta Draže Mihailovića veoma često znaju kritikovati nekoga za kolaboraciju. Śećam se izjave bivšega poslanika crnogorskoga parlamenta koji je Cetinjane nazvao „italijanskim kopiljanima", tvrdeći da je na Cetinju tada bilo „špijunsko leglo" koje je sarađivalo s Italijanima. Isti taj čovjek podržao je prošlogodišnju rehabilitaciju ravnogorskoga „Čiče", pri tom tražeći da Crna Gora rehabilituje dokazanoga ratnoga zločinca Pavla Đurišića. To je ista logika kojom se osuđuje Hašim Tači, a uzdiže Ratko Mladić. Sve ove antinomije, ipak su me navele na jedno razmišljanje u jeku današnjih političkih dešavanja u Crnoj Gori. Zamislite kakav će Đukanović status imati nakon ovih pregovora o novoj vladi s opozicijom, za pet godina. Možda će biti oličenje demokratije, zbog ovolikih ustupaka i njihovoga prihvatanja.

Boban BATRIĆEVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1392. petak 23. jun 2017. godine Želi li vlast hapšenje Nebojše Medojevića:PARLA...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1391

Broj 1391. petak 16. jun 2017. godine Ko je sve prao pare u Crnoj GoriA MILIVOJE VIDI M...

 

Monitor broj 1390

Broj 1390. petak 09. jun 2017. godine Novi Vladini nametiBIJEDA KONSOLIDACIJE (Miloš ...