Monitor.co.me

SLUČAJ MINISTRA VUJICE LAZOVIĆA: Privatizovao i fotelju

E-mail Ispis PDF
vujica-lazovicPotpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i tehnologije Vujica Lazović kaže da ne osjeća nelagodu zbog toga što Demokratska partija socijalista nema namjeru da ga smijeni sa ministarske pozicije. I brani se jakim argumentom: imam legitimitet zato što nastavljam da se borim za realizaciju programa za koji sam se zalagao dok smo još bili u Socijaldemokratskoj partiji.

Nakon raskola u SDP-u, Lazović je napustio tu stranku i odbio da vrati ministarski mandat. SDP je krajem jula od DPS-a zvanično zatražio da Lazovića razriješi funkcije u izvršnoj vlasti, pozivajući se na još važeći koalicioni sporazum. Ali dugogodišnji koalicioni partner je uzvratio da je to u ovom trenutku – nerealno. Milo Đukanović želi stabilnu Vladu koja će raditi do narednih izbora, koji će se vjerovatno održati na proljeće. Znači, Lazović do tada može da ministruje, jer nije izgleda realno da će SDP, zbog ovog poniženja, krenuti da sa opozicijom ruši DPS.

Lazović je godinama jedan od glavnih ljudi za privatizaciju crnogorskih preduzeća - što kao predsjednik Savjeta za privatizaciju, što kao predsjednik tenderskih komisija. Izgleda da je podlegao profesionalnoj deformaciji, pa je, pošto više nema šta da privatizuje u Crnoj Gori, privatizovao ministarsku fotelju koja, realno, pripada SDP-u. Tako je dokazao da onaj ko se uortači sa DPS-om mora da igra njegovu igru sve dok ne ispadne na nekoj političkoj krivini.

Komentatori na društvenim mrežama prognoziraju da mu je ta fotelja, zajedno sa privilegijama koje ima dok u njoj sjedi, toliko omilila da će ga jednog dana iz Vlade morati iznijeti zajedno sa foteljom.

Lazovićeva dostignuća iz vremena raznih privatizacija su epohalna.

U oktobru 2005. godine, u Osnovnom sudu u Podgorici, tokom istrage protiv Veselina Vukotića i Branka Vujovića, tvrdio je da je ,,prodaja Jugopetrola bila odlično odrađen posao, praktično najbolja privatizacija u regionu, kako zbog postignute cijene, tako i zbog socijalnog programa i drugih elemenata". Pet godina kasnije, i to na sajtu Lazovićevog Savjeta za privatizaciju, objavljen je nalaz ekonomskih stručnjaka iz bivše SFRJ da kupac Jugopetrola, grčki Helenic petroleum, nije dokapitalizovao tu kompaniju iako je to nakon privatizacije bila jedna od njegovih glavnih obaveza. Ispostavilo se i da je broj zaposlenih od privatizacije do kraja 2009. godine smanjen sa 690 na 252.

Kao predsjednik Savjeta za privatizaciju od sredine 2007. godine bio je istovremeno i predsjednik Tenderske komisije koja je odlučivala o sudbini uvale Valdanos. Potencijalni zakupac bio je britanski Cubus Lux. Od toga posla nije bilo ništa.

Povodom parlamentarne istrage o korupciji prilikom privatizacije Telekoma, po zahtjevu vrhovne državne tužiteljke, Lazović je, kao dekan Ekonomskog fakulteta, osnovao stručni tim za vještačenje „konsultantskih ugovora". Tim je utvrdio ono što nije ni bilo sporno - „konsultantski ugovori" su sklopljeni uz odobrenja rukovodstva kompanije i isplaćena je ugovorena cijena. Sporno je bilo da su „ugovori" bili paravan za podmićivanje vladinih službenika koji su učestvovali u toj privatizaciji. Lazović je vjerovatno slučajno promašio temu. Ubrzo je postao potpredsjednik Vlade i to za ekonomske odnose. Iz te pozicije savjetovao je: ,,Otvaranje parlamentarne istrage o aferi Telekom sada nije najbolji potez, jer bi se mogao protumačiti i kao svojevrsni pritisak na tužilaštvo". Afera Telekom još nije dobila sudski epilog.

Znao je i da se pobuni. Prije tri godine zaprijetio je da će ozbiljno razmisliti o učestvovanju u izvršnoj vlasti ukoliko se poveća stopa PDV-a. A kada je naredne godine stopa povećana ćutao je. Toliko o dosljednosti. Kao predsjednik Savjeta za privatizaciju zaprijetio je ostavkom ukoliko Savjet prihvati ponudu Olega Deripaske da za 50 miliona kupi pljevaljsku Termoelektranu i manjinski udio u Rudniku uglja. Predomislio se kada je Tenderska komisija, kojom je opet predsjedavao Lazović, prihvatila ponudu italijanske kompanije A2A koja je za sto miliona eura bila manja od iznosa koji je za akcije EPCG nudio grčki konzorcijum. Lazović nije objasnio zašto je dato zeleno svjetlo toj čudnoj transakciji. Kasnije je objavljeno da je za aranžman sa A2A nagrađen sa 17 hiljada eura.

Namjestilo se da Vlada ovih dana treba da sklopi novi ugovor o strateškom partnerstvu sa A2A. I opet je tu neizbježni Lazović. Predvodi crnogorsku delegaciju.

Lazović je stigao da prokomentariše i proteste Demokratskog fronta. Tvrdi da im je cilj destabilizacija Crne Gore. Bio je aktivni učesnik AB revolucije. Sjedi u Vladi čiji se primijer vinuo u političku orbitu zahvaljujući ulici.

Kad smo kod protesta, čiji je glavni zahtjev formiranje prelazne vlade i stvaranje uslova za poštene izbore, podsjetimo da je Lazović branio biračke spiskove uoči parlamentarnih izbora 2012. godine. Nema mjesta priči o fantomskim biračima - uvjeravao je predstavnike međunarodnih institucija, koji su pratili izborni proces u Crnoj Gori. ,,Stvorili smo uslove za demokratske i fer izbore i to smo im pokazali", hvalio se Lazović.

Hvalisanje vlasti mu je i inače jača karakterna crta.

,,Vlada sprovodi niz strukturnih reformi kako bi rad učinila dostojanstvenim, a ekonomski rast intenzivnijim", hvalio se nedavno na otvaranju Regionalne konferencije o formalizaciji neformalne ekonomije. Hvala Vladi.

Svojevremeno je ovako bodrio depresivnu javnost: „Zadovoljan sam napretkom Crne Gore". ,,Nema opasnosti od recesije u Crnoj Gori." ,,Opet se pokazalo da su turizam i mala i srednja preduzeća generatori ekonomskog rasta, snaga koja čitav crnogorski ekonomski sistem vuče naprijed"...

Hvalio je nekad i svoju sada već bivšu stranku. ,,Socijaldemokratska partija je od osnivanja bila prepoznata po ljudima koji su izgradili društveni status dokazavši se prvo u svojim profesijama, a onda tek kao ostvarene ličnosti ulazili u političke vode". Vjerovatno je mislio na sebe.

Dobro je unovčio bavljenje politikom. Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore, poslanik u Vijeću građana Skupštine Jugoslavije, ministar u Vladi Crne Gore... Od 2006. godine je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, a od 2009. ministar za informaciono društvo.

U julu su mediji objavili da prijavio ušteđevinu od blizu 100.000 eura. Prijavio je da ima vlasnički udio u čak sedam privrednih društava i dva fonda. Akcije posjeduje u Institutu Simo Milošević, Kombinatu aluminijuma Podgorica, Kontejnerskim terminalima, Luci Bar, Luci Kotor, Marini Bar i Plantažama 13. jul. Ima vaučere Atlas mont i HLT fonda.

Ljetos su mediji objavili da prijavio ušteđevinu od blizu 100.000 eura i da posjeduje stan u Podgorici od 50 kvadrata i garsonjeru u Kotoru od 40 metara kvadratnih, a njegova supruga u glavnom gradu Crne Gore ima stan od 121 metra kvadratnog.

U medijima je prozivan da nije na vrijeme prijavio sve nekretnine. Ali jeste ručni sat tissot vrijedan 440 eura, poklon zaposlenih u Ministarstvu za informaciono društvo.

Prije dvije godine odbio je da razgovara sa rudarima nikšićkih Rudnika boksita, koji su danima štrajkovali u jami. ,,Vlada ne može pozajmljivati novac, jer ako bi tako krenuli, malo bi nam bilo i tri budžeta koliko bi zahtjeva bilo iz cijele Crne Gore".

Rudari i dalje štrajkuju. Lazović od njih čuva državni budžet. Uzgred, Boksite je kupio nikšićki biznismen Veselin Pejović.


Veseljko KOPRIVICA

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...

 

Monitor broj 1414

Broj 1414. petak 24. novembar 2017. godine DOŽIVOTNA ROBIJA ZA RATKA MLADIĆA:Suočava...