Monitor.co.me

KORUPCIJA KROZ VJEKOVE (III): Od bombonjere do milijarde

E-mail Ispis PDF

O rasprostanjenosti korupcije u svijetu teško je govoriti, s obzirom na to da ne postoje pouzdani i provjerljivi podaci, ali može se reći da je korupcija danas globalni problem i da na nju nije imuna nijedna država.

Zahvaljujući stabilnim demokratskim institucijama i transparentnosti javnog života i rada, poznati su brojni primjeri korupcije na najvišem državnom nivou u razvijenim zemljama, koji su izazvali veliku medijsku pažnju i pružili potvrdu o postojanju korupcije i u tim zemljama.

Bivši ministar inostranih poslova Italije Đani de Mikelis svojevremno je osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije. Zbog korupcije je suđeno i nekadašnjem generalnom sekretaru NATO-a Viliju Klasu, koji je osuđen za zloupotrebu položaja koju je počinio kao ministar odbrane. Brojne su i druge korupcionaške afere u Francuskoj, Italiji, Sjedinjenim Američkim Državama itd. Kao posebno ugrožena oblast u tim i drugim visokorazvijenim zemljama navodi se korupcija u javnim službama, a uglavnom se svodi na prekomjerno trošenje novca iz javnih fondova, prevare u vezi sa osiguranjem i projekte o izvođenju javnih radova koji rijetko ugledaju svjetlost dana.

Najveći broj autora korupciju svodi na zloupotrebu javnih ovlašćenja, političke i ekonomske (finansijske) moći kako bi se na ilegalan način stekla materijalna dobit, kao i politička statusna pozicija za sebe ili drugo fizičko i pravno lice. Takvo shvatanje pod korupcijom podrazumijeva podmićivanje, nepotizam, zloupotrebu položaja radi lične koristi...

Nasuprot tome, javno mnjenje pod korupcijom u najširem smislu podrazumijeva sasvim različite društvene pojave: organizovani kriminal, lošu vlast i njene posljedice, ljudsku prevrtljivost i bahatost vlasti, sklonost nepotizmu, ucjenjivanju, pronevjerama, i uopšte društveno i moralno neprihvatljiv odnos ostvarivanja interesa.

U novije vrijeme često se upotrebljava operativna definicija Svjetske banke, prema kojoj korupcija predstavlja zloupotrebu javnih ovlašćenja radi sticanja privatne koristi. Ova definicija korupciju vezuje za državu, njene poslove, državnu intervenciju na tržištu i postojanje javnog sektora. Ova definicija isključuje mogućnost korupcije u privatnom sektoru. Ovakva definicija je konzistentna sa stavom američkog nobelovca Bekera da „ukoliko ukinemo državu, neće biti ni korupcije".

Većina evropskih zakonodavstava razlikuje aktivnu i pasivnu korupciju. U literaturi se često spominje i podjela na centralizovanu i decentralizovanu korupciju, a prisutna je i podjela na konvencionalnu (tradicionalnu) i posrednu korupciju. Uobičajeno je i kriminalističko razlikovanje korupcije na ugovaračku, političku, spontanu, sudsku i opštu.

Aktivna korupcija postoji kad neko nudeći, obećavajući ili dajući kakav dar, koristi ili povlašćeno ostvaruje neko pravo, počini krivično djelo, dok pasivna korupcija postoji kada neko na službenom ili privatnom položaju primi ponudu, dar, korist ili obećanje poklona odnosno koristi i time počini krivično djelo primanja mita, zloupotrebe položaja ili vlasti, sklapanja štetnog ugovora, ili čini štetan i protivzakonit uticaj na policiju, državne službenike, pravosudne organe i slično.

Osnovno obilježje centralizovane korupcije predstavlja činjenica da državni vrh postaje generator ove pojave, dok o decentralizovanoj korupciji govorimo kada se korupcijom bave državni službenici, za svoj račun i u sopstvenom interesu, pri čemu država nije naklonjena njihovoj djelatnosti.

Konvencionalna korupcija je podudarna sa krivičnim djelima davanja i primanja mita, i upravljena je protiv zaštitnog objekta službene dužnosti, dok posredna korupcija, čiju je pojavnost teško razgraničiti od uobičajenih političkih aktivnosti, predstavlja disfunkcionalnost koja šteti razvoju demokratije.

Uz te oblike, prevashodno pravne kategorizacije vidova korupcije, uobičajeno je kriminološko-kriminalističko razlikovanje korupcije na: ugovaračku, političku, spontanu (uličnu), „pravosudnu" i opštu.

Ugovaračka korupcija (korupcija u javnoj upravi) podrazumijeva sklapanje štetnih ugovora, dodjelu koncesija, kontigenata i slično, odnosno dodjelu koncesija, građevinskih radova, statusa nabavljača robe, izvršioca usluga i drugo, a uz uzimanje provizije ili drugog oblika lične koristi.

Spontana korupcija obuhvata sve oblike spontanog korumpiranja javnih službenika ili odgovornih osoba s ciljem izbjegavanja njihovih zakonom predviđenih obaveza, sankcija i slično, a bez prethodnog plana ili posebne najave. Ovakvi slučajevi korupcije karakteristični su za podmićivanje carinika, službenika policije (posebno saobraćajne policije), pripadnika tržišnih i drugih inspekcija, pripadnika finansijske policije i dr.

Korupcija u pravosuđu obuhvata sve oblike protivpravnog ponašanja pripadnika pravosuđa (u širem smislu te riječi), koje imaju za posljedicu kršenje načela vladavine prava, jednakosti pred zakonom i slično.

Opšta korupcija obuhvata sve ostale oblike korumpiranja službenih ili odgovornih osoba u penzionim i socijalnim fondovima, prosvjeti, zdravstvu, profesionalnom sportu, itd.

Dijagnostička studija Svjetske banke o ispitivanju uzroka korupcije u zemljama u tranziciji, iz 2000. godine, pravi razliku između dva osnovna oblika korupcije - državne i administrativne.

Državna korupcija se odnosi na radnje pojedinaca, skupina, ili firmi - u javnom i privatnom sektoru, koje su usmjerene na formiranje zakona, propisa, uredbi i drugih elemenata vladine politike koji idu u njihovu korist, a koje radnje su zasnovane na nezakonitom i netransparentnom davanju povlastica javnim službenicima.

Administrativna korupcija se odnosi na namjerno iskrivljavanje pravilne implementacije postojećih zakona, pravila i propisa u cilju stavljanja bilo državnih ili nedržavnih aktera u povoljniji položaj, kao rezultat nezakonitog i netransparentnog pružanja koristi javnim službenicima.

U literaturi je poznata i podjela na privatnu i državnu korupciju, pri čemu pojedini autori naglašavaju da se privatna korupcija javlja kod raznih vrsta ugovaranja, dok se državna korupcija obično određuje kao prodaja državnih ,,dobara" od strane službenika, a radi sticanja lične koristi. Najzad, veoma je značajna i podjela na: sitnu, malu, odnosno „korupciju preživljavanja", srednju korupciju i veliku korupciju.

Sitna korupcija uključuje sitne poklone i protivusluge, ono što nazivamo ,,mali znak pažnje i zahvalnosti" zbog dobro obavljenog posla. To bi na primjer bio slučaj kada šalterskoj službenici odnesemo kafu ili bombonjeru, zbog toga što nismo dugo čekali na dobijanje željene potvrde, ili smo je dobili preko reda. U navedenim slučajevima ne dolazi do neke velike materijalne štete za društvo, ali ovaj vid korupcije izaziva niz drugih negativnih posljedica koje se svode na ugrožavanje integriteta profesije, narušavanje moralnih principa, objektivnosti u radu i slično. Pored toga, to dovodi do situacije da je ovakva korupcija postala običaj, te se može reći da se smatra i normalnim, pristojnim ponašanjem. Međutim, često je ta sitna korupcija samo odraz mnogo opasnijih oblika korupcije na višem nivou.

Srednja korupcija u najvećem broju slučajeva obuhvata ono što se podrazumijeva pod riječju ,,mito" i što se sankcioniše krivičnim zakonom kao djelo primanja i davanja mita i krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.

Velika ili krupna korupcija predstavlja najopasniji oblik korupcije, koji nanosi ogromnu štetu društvu, a podrazumijeva spregu sa organizovanim kriminalom, „poslove" vrijedne milione i milijarde eura itd. Za nju se vezuju visoki državni službenici, političari, „biznismeni".

Pored navedene podjele, poznata je i ona koja je prihvaćena u Svjetskom programu za suzbijanje korupcije, a koja razlikuje sljedeće tipove korupcije: a) korupcija na najnižem, uličnom nivou, b) korupcija na srednjem nivou - u poslovnoj sferi i c) korupcija na najvišem nivou - tzv. politička korupcija.


Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

 

pozovi-sprijeci

zene-sa-textom-pola-strane

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1380. petak 31. mart 2017. godine Državni udar, nova epizoda:GOVORE LI SVJEDOC...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1379

Broj 1379. petak 24. mart 2017. godine   Državni udar, nova epizoda:GOVORE LI SVJEDO...

 

Monitor broj 1378

Broj 1378. petak 17. mart 2017. godine Budva, opet najavljeno ubistvo:U BESUDNOJ ZEMLJ...