Monitor.co.me

Ostrvo tri milje, Černobilj i Fukušima

E-mail Ispis PDF

Znate šta su i đe su Fukušima i Černobilj. Malo je vjerovatno da znate šta je – Ostrvo tri milje. Marta 1979. godine na jednom od dva nuklearna reaktora na Ostrvu tri mišlje u američkoj državi Pensilvaniji "zaglavio se ventil, što je pokrenulo lanac događaja koji je doveo do prve nesreće u nekoj komercijalnoj nuklearnoj elektrani na svijetu". Državna komisija za nesreću, naravno, nije okrivila ideologiju na kojoj počivaju Sjedinjene Države. Šta bi politički sistem imao s bilo kojim nuklearnim akcidentom?! Kao krivci označeni su "neispravna oprema, problemi s konstrukcijom reaktora i pogreške zaposlenih". Inženjer Harold Denton, koji je radio na saniranju posljedica te nuklearne katastrofe, nakon više od trideset godina izjavio je: "Ostrvo tri milje dovelo je do gubitka povjerenja javnosti u industriju nuklearne energije (...). Dovelo je do toga da su ljudi izgubili povjerenje u ovu industriju i njezine mjere sigurnosti. I nijesmo otvorili novu elektranu u ovoj zemlji 30 godina. I nije samo posrijedi strah od nuklearnih elektrana, nego i ekonomija. Nuklearke su vrlo skupe u poređenju s prirodnim gasom i naftom". Majstori ekonomije su, baš zbog takve računice, poradili da se smanjivanje i ukidanje komercijalne proizvodnje nuklearne energije kompenzira povećanom proizvodnjom ratova. Ciljanim izazivanjem i vođenjem ratova kontrolišu se proizvodnja i cijene prirodnog gasa i nafte, svuda po svijetu đe ih ima. Majstori propagande su vrhunskim planetarnim marketingom i kontrolom medija poradili da se za Ostrvo tri milje uglavnom ne zna. Zato ono u svijesti običnih ljudi savremene ideološke i informacijske ekumene nije postalo najopštija i najsnažnija metafora opasne ljudske igre s atomima. Štaviše, taj stravični nuklearni akcident nije zapadnim plutokratima zaledio krv u žilama zbog posljedica po živote i zdravlje ljudi, nego zbog nesigurnosti investiranja u "atome", pa su se odlučili za "druge izvore energije".

Ostrvo tri milje zabašureno je faktima o mnoštvu nuklearnih akcidenata koji su se desili od 1945. godine. Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency) izvijestila je svojevremeno da se godišnje prośečno dese dva-tri veća nuklearna akcidenata. No, majstori "dizajniranja" opšte svijesti nametnuli su kao nesumnjivo uvjerenje da je Černobilj 26. aprila 1986. godine bio majka svih katastrofa zbog – pazite sad - "kombinacije nesigurnog dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora i ljudske pogreške". Ko je živio u to vrijeme i još pamti teški propagandni rat Zapada protiv Sovjetskog saveza i tzv. komunizma, śetiće se da je uzrok Černobilja tražen na rasponu od "nesposobne" i neracionalne slovenske duše do "felera" u filozofiji Karla Marksa. Talog ovoga ideološko-propagandnog arsenika još nerazblažen leži u mozgu prośečnog savremenika.

S Fukušimom se ponavlja igra planetarnog laganja dostojna Ostrva tri milje. Prvo su za katastrofu okrivljeni zemljotres i cunami. Onda se diskretno čula, ali je odmah prigušena, vijest da je vijek trajanja te elektrane odavno prošao. To znači, plutokratska lakomština glavni je uzrok nuklearnog loma u Fukušimi! Onda su nas počeli zatrpavati masom stručnih i istinitih detalja o katastrofi. E to ni Gebels nije umio: Ništa ne treba lagati; objavljivati što više malih istina; tako se najelegantnije zamaštraka najkrupnija i glavna istina! A glavna je istina da je akcident Fukušime jednak černobiljskom. Na Internacionalnoj ljestvici nuklearnih događaja (International Nuclear Event Scale) oba spadaju u sedmi, tj. najviši nivo nuklearnog poloma.

Nadajmo se da se ovih dana iza glavne neće promoliti neka još glavnija i strašnija istina o Fukušimi!


Milenko A. PEROVIĆ

 

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1400. petak 18. avgust 2017. godine ZVECKANJE NUKLEARNIM GLAVAMA:Koreja je bliz...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1399

Broj 1399. petak 11. avgust 2017. godine ZAKUP KAO PLJAČKA:Naše, a tuđe (Zoran Ra...

 

Monitor broj 1398

Broj 1398. petak 4. avgust 2017. godine KAKO TROŠE CRNOGORSKE DIPLOMATE:Samo bahato...