Monitor.co.me

Ostrvo tri milje, Černobilj i Fukušima

E-mail Ispis PDF

Znate šta su i đe su Fukušima i Černobilj. Malo je vjerovatno da znate šta je – Ostrvo tri milje. Marta 1979. godine na jednom od dva nuklearna reaktora na Ostrvu tri mišlje u američkoj državi Pensilvaniji "zaglavio se ventil, što je pokrenulo lanac događaja koji je doveo do prve nesreće u nekoj komercijalnoj nuklearnoj elektrani na svijetu". Državna komisija za nesreću, naravno, nije okrivila ideologiju na kojoj počivaju Sjedinjene Države. Šta bi politički sistem imao s bilo kojim nuklearnim akcidentom?! Kao krivci označeni su "neispravna oprema, problemi s konstrukcijom reaktora i pogreške zaposlenih". Inženjer Harold Denton, koji je radio na saniranju posljedica te nuklearne katastrofe, nakon više od trideset godina izjavio je: "Ostrvo tri milje dovelo je do gubitka povjerenja javnosti u industriju nuklearne energije (...). Dovelo je do toga da su ljudi izgubili povjerenje u ovu industriju i njezine mjere sigurnosti. I nijesmo otvorili novu elektranu u ovoj zemlji 30 godina. I nije samo posrijedi strah od nuklearnih elektrana, nego i ekonomija. Nuklearke su vrlo skupe u poređenju s prirodnim gasom i naftom". Majstori ekonomije su, baš zbog takve računice, poradili da se smanjivanje i ukidanje komercijalne proizvodnje nuklearne energije kompenzira povećanom proizvodnjom ratova. Ciljanim izazivanjem i vođenjem ratova kontrolišu se proizvodnja i cijene prirodnog gasa i nafte, svuda po svijetu đe ih ima. Majstori propagande su vrhunskim planetarnim marketingom i kontrolom medija poradili da se za Ostrvo tri milje uglavnom ne zna. Zato ono u svijesti običnih ljudi savremene ideološke i informacijske ekumene nije postalo najopštija i najsnažnija metafora opasne ljudske igre s atomima. Štaviše, taj stravični nuklearni akcident nije zapadnim plutokratima zaledio krv u žilama zbog posljedica po živote i zdravlje ljudi, nego zbog nesigurnosti investiranja u "atome", pa su se odlučili za "druge izvore energije".

Ostrvo tri milje zabašureno je faktima o mnoštvu nuklearnih akcidenata koji su se desili od 1945. godine. Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency) izvijestila je svojevremeno da se godišnje prośečno dese dva-tri veća nuklearna akcidenata. No, majstori "dizajniranja" opšte svijesti nametnuli su kao nesumnjivo uvjerenje da je Černobilj 26. aprila 1986. godine bio majka svih katastrofa zbog – pazite sad - "kombinacije nesigurnog dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora i ljudske pogreške". Ko je živio u to vrijeme i još pamti teški propagandni rat Zapada protiv Sovjetskog saveza i tzv. komunizma, śetiće se da je uzrok Černobilja tražen na rasponu od "nesposobne" i neracionalne slovenske duše do "felera" u filozofiji Karla Marksa. Talog ovoga ideološko-propagandnog arsenika još nerazblažen leži u mozgu prośečnog savremenika.

S Fukušimom se ponavlja igra planetarnog laganja dostojna Ostrva tri milje. Prvo su za katastrofu okrivljeni zemljotres i cunami. Onda se diskretno čula, ali je odmah prigušena, vijest da je vijek trajanja te elektrane odavno prošao. To znači, plutokratska lakomština glavni je uzrok nuklearnog loma u Fukušimi! Onda su nas počeli zatrpavati masom stručnih i istinitih detalja o katastrofi. E to ni Gebels nije umio: Ništa ne treba lagati; objavljivati što više malih istina; tako se najelegantnije zamaštraka najkrupnija i glavna istina! A glavna je istina da je akcident Fukušime jednak černobiljskom. Na Internacionalnoj ljestvici nuklearnih događaja (International Nuclear Event Scale) oba spadaju u sedmi, tj. najviši nivo nuklearnog poloma.

Nadajmo se da se ovih dana iza glavne neće promoliti neka još glavnija i strašnija istina o Fukušimi!


Milenko A. PEROVIĆ

 

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...

 

Monitor broj 1414

Broj 1414. petak 24. novembar 2017. godine DOŽIVOTNA ROBIJA ZA RATKA MLADIĆA:Suočava...