Monitor.co.me

Kolumna - paralele

Broj 1418

Simboli nacija

Američki slavista Endru B. Vahtel zapazio je da većina istočnoevropskih nacija u traganju za svojim identitetom u njegovoj samopotvrdi ima nacionalnu književnost i nacionalnog pjesnika, prateći metod koji je u XIX vijeku uspostavio Herder. Mađari tako imaju Šandora Petefija, Poljaci Adama Mickijeviča, Rusi Aleksandra Puškina. Kad su Južni Sloveni u pitanju slična je situacija – Franc Prešeren kod Slovenaca, Ivan Mažuranić kod Hrvata, Petar II Petrović kod Crnogoraca, stvarali su književne spomenike koji su pomogli proces samoidentifikacije. Njihova najveća snaga ležala je u sposobnosti da izraze kolektivni identitet. Situaciju kod balkanskih Slovena komplikuje slučaj u kome se Mažuranić ne smatra samo hrvatskim pjesnikom, no i ilirskim i proto - jugoslovenskim, a istorija je potvrdila da je Njegoš nacionalni pjesnik i kod Srba, i kod Jugoslovena i kod Crnogoraca. (Vahtel, 2004, 132)
Više...
 
Broj 1414

Crnogorska kulturna istorija i brendiranje kulture

Brendiranje države, nacionalne kulture i kulturne istorije postala je izuzetna praksa u epohi brisanja kulturnih granica. Uprošćeno - Star bucks i McDonalds s fudbalskim dresovima Mesija i Kristijana Ronalda u sredinama koje nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa zemljama nastanka ovih planetarnih simbola, smanjile su kulturne razlike na planeti, ali se kao odgovor na takve pojave javila potreba da se povede računa i o nečemu što je starije i važnije za neku zajednicu od kafe, burgera ili fudbalske lopte. U tim (upotrijebiću poznati Štiglicov naslov) protivrječnostima globalizacije postalo se svjesno značaja koje kultura i identitet nose sa sobom jer su se nekad „sebično čuvane" nacionalne tradicije počele približavati posredstvom masovne kulture i konzumerističke filozofije. Francuz i Kinez iz nekog urbanog centra, koji se danas po načinu života ne mogu razlikovati, prije samo nekoliko decenija djelovali su udaljeno koliko sad djeluje razlika između Engleza i ISIL-ovca. Ali i Francuz i Kinez svjesni su svoje tradicije i kulturne istorije u onoj mjeri koja je dovoljna da im saobrazi i potkrijepi njihov nacionalni ośećaj i pripadnost tim kulturama. Francuski istoričar Pjer Nora još se 80-ih godina prošloga vijeka u svojoj knjizi Mjesta śećanja, nauka i svijest o nasljeđu bavio „mjestima", materijalnim ili ne, na kojima se kristalisalo śećanje nacije. Analizirao je memorijale, muzeje, simbole i njihov razvoj koji su „kostur na kom je Francuska izgradila svest o sebi". Za sve te francuske simbole, poput Bastilje, Trijumfalne kapije, znamo i mi, nefrancuzi. Upravo jer je Francuska od svoje kulturne istorije napravila brend.
Više...
Broj 1408

Ideologija u spjevu

Za Njegoša kao nekoga ko se u svojim djelima trudi da prikaže istoriju svojega naroda ne važe pravila iznošenja istorijskih činjenica, objektivnosti ili pak poštovanja hronologije. Sve je stavljeno u funkciju antiosmanske i oslobodilačke borbe s akcentuiranjem crnogorskoga herojstva. Ključno djelo koje nam na više načina otkriva funkcionalizaciju pjesme u svrhe političkog praksisa i njenu instrumentalizaciju jeste pomalo zaboravljeno Ogledalo srbsko, koje je Njegoš 1846. godine štampao u Beogradu. U pitanju je izbor šezdeset jedne epske pjesme od kojih su pedeset dvije crnogorskoga porijekla, a preostalih devet slave Prvi srpski ustanak. Njegoš je uredio i stilski doćerao te pjesme, izvršio i redakciju pojedinih, mijenjajući njihov izvorni oblik. Upravo u tim izmjenama nalazimo pečate politike i ideologije. Novak Kilibarda govoreći o pjesmi Osveta Batrića Perovića uvrštenoj u Ogledalo srbsko ističe da Njegoš ne saopštava kako je došao do nje, niti obznanjuje ko ju je kazao zapisiviču, a zaobilazi njezinu umjetnički uspjeliju verziju Perović Batrić koju je spjevao Đuro Milutinović Crnogorac, a objavio Vuk Karadžić u svojoj zbirci Srpske narodne pjesme.
Više...
Broj 1404

Pavle Mijović o Božidaru Vukoviću

Od Gutenberga, štamparija je postala rizničar i knjižničar ljudske empirije. I Crnogorci su shvatili njen značaj, Makarije i njegovi slovoslagači ostavili su svijetu bogato nasljeđe. Ta slova i ti znakovi i simboli poređani u nizu, omogućili su protok artikulisane misli ali je i zaključali od zaborava.
Više...
Broj 1401

Komunisti i crnogorsko nacionalno pitanje

Pitanje crnogorske nacije bilo je veoma zastupljenatema u prethodnome vijeku. Državotvorna nacija koja je za razliku od mnogih južnoslovenskih živjela ekskluzivitet faktičke nezavisnosti u dobrom dijelu novovjekovne istorije, ipak je usljed kolizije najrazličitijih političko-kulturnih tokova imala velikih problema u samodefiniciji i samorefleksiji. U crnogorskom identitetu shvaćenom u metaetničkoj ravni pomiješano je mnogo drugih identiteta, što ga s jedne strane čini bogatim i još „posebnijim" u odnosu na ostatak Balkana, ali s druge strane veoma teškim za prikazati i raščlaniti u njegovom više no hiljadugišnjem hodu.
Više...
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1422 / 19. januar 2018.   UBISTVO OLIVERA IVANOVIĆA U KOSOVSKOJ M...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1421

Monitor broj 1421 / 12. januar 2018. AMFILIOHIJEV I VUČIĆEV KOSOVSKI BOJ:Bitka ...

 

Monitor broj 1419-20

Monitor broj 1419 - 1420 / petak 29. decembar 2017 - 5. januar 2018. GODINA 2017:...