Monitor.co.me

HRONIČNE BOLJKE KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE: Depeesovci naprijed, ostali stoj

E-mail Ispis PDF
zorica-kovacevic„Ovdje bi se i zdrav razbolio!" Ko je bar jednom ušao u Klinički centar Crne Gore kao pacijent vjerovatno je čuo ovu „dijagnozu" od onih koji u redovima čekaju na pregled u nekoj od ambulanti ili od onih koji su tako reagovali kad su saznali za kada im je zakazan kontrolni pregled kod specijaliste. Da Klinički centar, pa i cijelo crnogorsko zdravstvo, odavno boluje od raznih hroničnih bolesti nije novost. Kao što je Monitor pisao, prošle i pretprošle godine zdravstvo u Crnoj Gori dobilo je epitet „najgore u Evropi". Dodijelio mu ga je Evropski zdravstveni potrošački indeks (EHCI).

Analiza Sindikata doktora medicine Crne Gore za prošlu godinu otkrila je da je potrošnja neracionalna, a ljekari masovno odlaze vani zbog lošeg socioekonomskog statusa. Najviše ih nedostaje u urgentnoj medicini, a zdravstvenim ustanovama fali čak 700 specijalista. ,,Menadžeri zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nemaju potrebnu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta", jedan je od nalaza Sindikata doktora medicine.

U menadžamentu su uglavnom članovi DPS-a: direktorica KC-a Zorica Kovačević, direktor Hitne pomoći Saša Stefanović, direktor Doma zdravlja Nebojša Kavarić, direktor Urgentnog centra Nermin Abdić, direktorica Insitituta za bolesti djece Sonja Milašinović....

Premijer Duško Marković i ministar zdravlja Kenan Hrapović nedavno su ocijenili da su nezadovoljni kvalitetom crnogorskog zdravstva.

Uzalud alarmantna upozorenja. Terapija se ne primjenjuje. Naprotiv – i dalje se ide utabanom stazom kojom je uglavnom politički podobnim zagarantovan siguran korak.

Evo kako izgleda djelimična klinička slika trenutnog stanja u Kliničkom centru, koju nam je prezentiralo nekoliko njegovih ljekara.

Odnedavno je hirurzima iz Hirurške klinike menadžment KCCG prepisao novu terapiju – da dežuraju u Urgentnom centru. U dežurnoj ekipi Hirurške klinike obično su tri ljekara. Njihova isključiva dužnost treba da bude dežurstvo u Hirurškoj klinici. Menadžmentu se izgleda učinilo da imaju premalo posla, pa je direktorica Kliničkog centra Zorica Kovačević odlučila da u Urgentnom dežura i najiskusniji hirurg iz Hirirške klinike, ujedno i šef ekipe, što je, kažu naši sagovornici, mimo svih savremenih pravila. To bi se, preciziraju, moglo razumjeti kao privremeno rješenje, jer je urgentni centar, prema savremenoj organizaciji zdravstva, u svakoj državi samostalna ustanova, koja ima svoj prostor, personalnu organizaciju i dijagnostiku, dok je hirurška klinika takođe samostalna.

Na pitanje da li je ljekarima iz Hirurške klinike pridodata obaveza da obzbjeđuju i Urgentni centar, direktorica Kovačević nam je ovako odgovorila:

„Urgentni centar funkcioniše sa 91 stalno zaposlenim od kojih su 22 ljekara i to po dva ljekara sa završenom specijalizacijom iz oblasti urgentne medicine, ortopedije, opšte hirurgije i interne medicine i 13 ljekara na specijalizaciji od kojih pet za oblast interne medicine, četiri neurologije i po dva za oblast urgentne medicine i opšte hirurgije. Oni su i primljeni za rad u Urgentni centar pod određenim uslovima. Pored ljekara stalno zaposlenih u Urgentnom centru, podršku u zbrinjavanju naših pacijenata pružaju im 24 sata specijalisti i supspecijalisti iz svih organizacionih jedinica KCCG u skladu sa potrebama naših pacijenata i to u vidu konsultativnih pregleda ili dežurstava (kardiolozi, neurolozi, neurohirurzi, hirurzi, ortopedi, itd.). Do izgradnje nove zgrade sa operacionom salom i dnevnom bolnicom, Urgentni centar će funkcionisati na ovaj način".

Naši sagovornici kažu da se dešava da zbog nedostatka dovoljnog broja ljekara jedan ljekar Urgentnog centra uradi toliko intervencija koliko po evropskim standardima urade trojica njegovih kolega. Koliko to utiče na kvalitet pregleda pacijenata suvišno je objašnjavati. Uz to, ljekari u Urgentnom centru ne znaju kolika im je norma, a taj podatak nisu mogli da dobiju ni od pravne službe.

Urgentni centar treba da bude baza Kliničkog centra, pa i naučna baza, u kojoj će se strogo poštovati protokol o liječenju. U njemu pacijenti ne smiju da čekaju da dođu do ljekara. A često čekaju i čekaju. I zato što, prema našim izvorima, ne funkcioniše kako treba ni Hitna pomoć. Otuda u Urgentni centar često šalju pacijente i zbog bezazlenih tegoba čime se bespotrebno opterećuju ljekari Urgentnog centra, stvaraju gužve i na urgentne intervencije dugo čekaju pacijenti kojima su one zaista potrebne.

Naši sagovornici kažu da ljekari u Hitnoj moraju biti edukovani za svoj posao, a dobro bi bilo i da direktor Urgentnog obavijesti direktoricu KCCG koliko je u Urgentni bez potrebe stiglo pacijenata iz Hitne kako bi se brže riješio ovaj problem. Inače, oni kažu da je stručnost mnogih ljekara skromna. Ima i ovakvih slučajeva. Hirurg koji je prije tri godine išao na usavršavanje od tada nije uradio nijednu operaciju.

Zabrinjavajuće je kadrovsko stanje i u ustanovama za liječenje djece. U njima nema nijednog dječijeg alergologa, oftalmologa, reumatologa i psihijatra, dok u cijeloj Crnoj Gori ordiniraju po jedan dječiji anesteziolog, ORL, neurolog, gastroenterolog i hematolog. U domovima zdravlja, na primjer, nedostaje 12 dječijih ljekara specijalista. Zbog toga u pojednim domovima nema druge smjene ili ovi malobrojni dječiji ljekari moraju da šetaju od doma do doma da bi mogli da djeci pružaju pomoć.

Jedan od najozbiljnijih problema od kojih boluje Klinički centar, prema našim izvorima, je šikaniranje ljekara od strane menadžmenta koji nemaju člansku kartu DPS-a. Posebno ako se ti ljekari usude da ukažu na probleme u Kliničkom centru i ponude koncepciju savremene organizacije rada. Kad nešto predlože to se, tvrde oni, shvata kao atak na upravu, a ne kao dobronamjeran savjet profesionalaca koji detaljno poznaju manjakvosti organizacije rada u Kliničkom centru. „Menadžment ne uvažava nijedan naš stručni predlog o uvođenju novih procedura i savremenih rješenja", kaže naš sagovornik uz uslov anonimnosti. On napominje da su mnogi od ljekara imali priliku da svoje predloge, bar u kratkim susretima, direktno iznesu direktorici Kovačević, od nje dobiju obećanja da će to biti realizovano, ali na kraju od toga ne bude ništa.

Rodonačelnik ovakve prakse je, kažu naši sagovornici, bivši direktor Kliničkog centra Miomir Mugoša. Današnji menadžment je isklijao iz njegovog klana. „I danas u KCCG, kao i u Mugošino vrijeme, politički nepodobni ljekari često su marginalizovani", napominju naši sagovornici.

Direktorica Kovačević, u izjavi za Monitor, tvrdi suprotno, a i negira da ljekari zbog lošeg tretmana odlaze iz KC.

,,Politička pripadnost ljekara nije preporuka za njihovu poziciju i rad. Prava i jedina preporuka je njihova stručnost i kvalitetni međuljudski odnosi i međukolegijalna saradnja. Ljekari će shodno životnim prilikama uvijek odlaziti u institucije i države koje će im pružiti bolju egzistenciju, što je i očekivano. Važno je znati da se jedan broj ljekara vraća u našu ustanovu nakon iskustava kroz koja prolaze".

Prema našim izvorima, zbog nepodnošljivog stanja u Kliničkom centru mnogi ljekari su iz protesta otišli na - bolovanje. Direktorica Kovačević i to demantuje. „Veliki broj ljekara nije odsutan i na bolovanju. U aprilu od 511 njih 36 koristilo je odustvo s posla po osnovu bolovanja, od kojih devet doktorki po osnovu porodiljskog odustva, jedna radi održavanja trudnoće, dok su 26 ostala bolovanja. Nekada su bolovanja neopravdana radi mogućnosti veće zarade u dugim destinacijama (npr. boravkom na kruzerima, i sl.)".

Kovačević kaže da je Klinički centar Crne Gore ustanova sa najvećim brojem zaposlenih u Crnoj Gori, ali priznaje da „većina njih nije zadovoljna svojim statusom i ličnim dohotkom".

Ne znamo šta direktorica tačno podrazumijeva pod statusom, ali i naši sagovornici kažu da su ljekari, koji nisu članovi DPS-a, najviše nezadovoljni upravo statusom, odnosno što im zbog toga rukovodstvo Kliničkog centra omalovažava i stručnost i radni učinak.

Možda će se jednog dana pronaći i lijek da DPS-ova članska karta ne bude važnija od diplome.


Veseljko KOPRIVICA

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1404. petak 15. septembar 2017. godine   ZAKON O RADU PO MJERI KAPITALA:Vlast prot...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1403

Broj 1403. petak 8. septembar 2017. godine   SUĐENJE STOLJEĆA:Puč i druge magle (...

 

Monitor broj 1402

Broj 1402. petak 1. septembar 2017. godine   ZASTIĐE (Milena Perović Korać) Dvana...